Iz Monstata su, u odgovoru dostavljenom tom portalu, kazali i da to nije praksa organizacije dosadašnjih sprovedenih popisa u Crnoj Gori, a ni preporuka UNECE-a za organizaciju popisa.
U to smo se, kako je istakao glavni i odgovorni urednik Raskrinkavanje.me Darvin Murić čija je redakcija ovim povodom uradila istraživanje, uvjerili i uvidom u primjerak popisnice koja je dostupna na sajtu Monstata.
"Da bi razriješili sve dileme Monstatu smo uputili i dodatna pitanja da li se šifre (brojevi) navedeni u zaglavlju popisnog listića koji se odnose na Opštinu/Popisni krug/Stan/Lice mogu koristiti kao jedinstveni identifikator koji će služiti za unos i obradu podataka, međutim odgovor na to pitanje do momenta objave analize nijesmo dobili. Ukoliko dobijemo odgovore na ova pitanja oni će biti objavljeni u posebnom tekstu", naveo je Murić u saopštenju medijima.
Kako bilo, ističe da je njihovo kratko istraživanje razriješilo makar jednu dilemu: popisni listići nemaju toliko pominjani serijski broj - što im je potvrdio i Monstat u svom odgovoru.
"A da li se jedinstveni indentifikator sastavljen od 14 cifara, kako to stoji na sajtu Monstata, može pouzdano koristiti kao ključ za povezivanja građana sa najavljenim softverom, te kako se tu uklapaju i preostala dva ključa - jmbg i broj lične karte - čitajte u narednim nastavcima naše analize", naveo je Murić.
On je ukazao na to da je popisni proces u Crnoj Gori donio dosta dilema, potencijalnih problema i u javnosti nedovoljno objašnjenih tvrđenja i stavova.
"Tako se u proteklim mjesecima često baratalo sa različitim statističkim/popisnim terminima, koji, iako nema uvijek skrivene ili loše namjere, ako se u javnosti iskoriste na neprecizan način, mogu izazvati negativne implikacije na popisni proces, ali i različite političke interpretacije koje se negativno odražavaju na povjerenje građana. Jedno od ovih pitanja je i “broj popisnice” ili “serijski broj” koji se često navodio kao jedan od načina da se izvrši upit u bazu kojom se namjerava izvršiti kontrola unosa pitanja o vjeri, naciji i jeziku", naveo je Murić.
U jednoj od svojih izjava, predsjednik Vlade Milojko Spajić, objašnjavajući na koji način se popisni proces može učiniti boljim izjavio:
“Jedan je nedostatak softvera koji bi omogućio da svako, uz broj popisnice, matični broj i broj lične karte, može da provjeri podatke koji su unijeti. Tako da popisivači ne bi mogli da zloupotrijebe svoju funkciju. Izrada tog softvera počeće vrlo brzo”. Dalje, u svom komentaru ekspert za zaštitu podataka o ličnosti Radenko Lacmanović je za RTCG rekao: "A to znači da će ljudi koji žele da provjere vjerodostojnost svojih podataka morati da ukucaju matični broj, broj lične karte i servisni broj na popisnom listiću. Servisni broj popisnog listića neće znati niko sem mi”. Takođe, i novinar Dražen Živković je TV emisiji na TV Adria osvrnuo na ovaj problem: “Postoji softver, sa matičnim brojem i brojem popisnice se može vidjeti koji su podaci unijeti. To je dodatna garancija, a imamo i kopiju popisnice, tako da ne vidim ko bi se bavio zloupotrebom”. I stručnjak za IT Branimir Bukilić, u prilogu koji je TV Vijesti pripremila vezano za ovu temu, ustvrdio da “serijski broj popisnog listića zna popisivač a i onaj koji je popisan”. Numerisanjem se u javnosti bavio i Predrag Boljević koji je rekao da “nijedan listić nije numerisan” i da je on odštampao jedan primjerak koji se, kako tvrdi, ni po čemu ne razlikuje od zvaničnog.
Iako je primjera korišćenja različitih termina i razumijevanja za jednu te istu stvar na javnoj sceni Crne Gore bilo u izobilju, za potrebe ovoga teksta uzeli su pet izjava iz pet različitih oblasti javnog djelovanja.
Termini “broj popisnice”, “servisni broj popisnice”, “serijski broj popisnog listića” i “numerisanje listića” su ih naveli da saznaju stav Monstata vezan za ovu temu.
