Institucije su pod velikim vremenskim pritiskom budući da se u aprilu raspušta Evropski parlament, a za tu odluku je neophodna saglasnost i te institucije. Ako se ne postigne saglasnost naredne nedjelje, postoji rizik da se za usvajanje Plana rasta za zemlje regiona čeka do zime.
Da bi raspodjela novca počela ove godine, EP treba da glasa u aprilu
Iako se nezvanično saznaje da su stavovi približeni oni ipak nisu potpuno usaglašeni.
Nova ujedno i posljednja rudna pregovora između institucija bi će održana 4 aprila. To je datum kada treba da se postigne potpuna saglasnost o tekstu odluke. U suprotnom, na saglasnost za Plan rasta za region treba čekati do zime, jer se na jesen formiraju nove strukture institucija EU nakon evropskih izbora koji će biti održani u mjesecu junu.
Zbog izbora za Evropski parlament (EP), poslednja plenarna sjednica biće održana od 21. do 24. aprila. Glasanje o Planu rasta je bilo planirano upravo na ovoj posljednjoj plenarnoj sjednici.
Međutim, prije glasanja na plenarnoj sjednici, tekst dogovora o Planu rasta treba da se usaglasi sa Savjetom EU, potom da ovaj tekst dobije saglasnost u odborima za budžet kao i za spoljnu politiku EP-a.
Visoki zvaničnici upućeni u interinstitucionalne pregovore oko plana rasta su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naglasili da je želja bila da se prve uplate izvrše u drugoj polovini ove godine.
"Ako se ne postigne dogovor između Savjeta EU i Evropskog parlamenta onda će ovaj naš plan biti ugrožen", rekao je za RSE jedan evropski diplomata.
Šta koči donošenje odluka?
Uloga ovih institucija u procesu odobrenja finansijskih sredstava glavni je kamen spoticanja u procesu usaglašavanja teksta konačne odluke, saznaje se iz dobro obaviještenih izvora koji su upućeni u proces.
Naime Savjet EU, koji čine 27 članica Evropske unije, želi da ima glavnu riječ kada je u pitanju prihvatanje reformskog programa dok i Evropski parlament insistira da ima istu ulogu.
Prema predloženom planu, da bi zemlje regiona bile korisnice finansijskih sredstava iz Plana rasta, one moraju dokazati da su pokrenule određene reforme. Tek nakon što se potvrdi da su reforme u pravom smjeru, EU odlučuje o isplati.
Šta je Plan rasta
Plan rasta za Zapadni Balkan je Evropska komisija predstavila u novembru 2023. godine.
On iznosi šest milijardi eura od kojih su dvije milijarde u formi bespovratne pomoći dok su preostale četiri milijarde u obliku kredita sa povoljnim uslovima.
Cilj Evropske komisije je da se udvostruči ekonomija regiona u narednih deset godina.
Plan rasta za Zapadni Balkan zasniva se na četiri stuba.
Oni imaju za cilj da unaprijede ekonomsku integraciju partnera Zapadnog Balkana sa jedinstvenim tržištem EU, podstaknu ekonomsku integraciju unutar regiona kroz zajedničko regionalno tržište, ubrzaju fundamentalne reforme i povećaju finansijsku pomoć kroz instrument za reformu i rast za Zapadni Balkan.
Kako bi Plan rasta bio pravosnažan, neophodna je saglasnost svih institucija EU koje nastavljaju sa takozvanim "trijalogom" u cilju usaglašavanja završnog teksta.
Prije početka trijaloga, kako se zovu pregovori između Parlamenta, Savjeta i Evropske komisije, svaka institucija odobrava svoj stav i mandat za te pregovore.
Isplata samo nakon potvrde da su ispunjeni uslovi
Sve tri institucije EU su insistirale na tome da zemlje regiona treba da ispunie niz ne tako lakih kriterijuma kako bi iskoristile paket finansijske pomoći.
Među njima su i osnovni kriterijumi koji podjednako važe za sve zemlje članice. Oni se odnose na vladavinu prava, poštovanje principa demokratije, institucionalne reforme i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrijebljena.
Pored kriterijuma koji se odnose na reforme i vladavinu prava, postoje i kriterijumi političke prirode.
Za Kosovo i Srbiju postoji "još jedan uslov" koji se odnosi na napredovanje u procesu normalizacije odnosa.
Preovladao stav da sankcije ne budu preduslov
Usklađivanje sa spoljnom politikom takođe će imati važnu ulogu u raspodjeli sredstava mada ne i ključnu.
Izvori RSE su potvrdili da je u ovom smislu prevaziđeno neslaganje među institucijama.
Dok je Evropski parlament insistirao da usklađivanje sa spoljnom politikom, uključujući sankcije Rusiji, bude preduslov za raspodjelu financijskih sredstava, preovladao je stav ostalih institucija koje su se zalagale za očekivanje od zemalja regiona da se prilagođavaju spoljnoj politici a ne za eksplicitni preduslov.
Optimizam da će se ipak na vreme usvojiti Plan rasta
I Evropski parlament i Savjet EU vjeruju da će se prevazići razlike, oko uloge institucija EU u upravljanju planom rasta i reformi za Zapadni Balkan. Zvaničnici uključeni u proces vjeruju da ima prostora za optimizam da će se sve procedure okončati tokom narednih dva mjeseca kako bi plan konačno biti odobren ovog proljeća.
"Ovim ćemo poslati jasnu poruku zemljama regiona da želimo da im pomognemo u reformama i ekonomskom rastu i na taj način će brže biti spremne za integraciju u EU", rekao je jedan zvaničnik EU.
