Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije mr Aleksandar Damjanović ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da je u relativno kratkom roku moguć dogovor sa vladajućom koalicijom o ustavnim promjenama u oblasti pravosuđa.
- Ono gdje za SNP neće biti kompromisa jeste naša namjera da se ustavnim amandmanima zaista naprave održiva rješenja koja su potrebna Crnoj Gori, kako ne bi dolazili u situaciju da nakon svega nekoliko godina ponovo mijenjamo Ustav i dobijamo kritike i domaće i strane javnosti, rekao je Damjanović za Portal Analitika.
Komentarišući dosadašnje pregovore sa Vladom o ustavnom promjenama, Damjanović ih je - za razliku od ostatka opozicije - ipak ocijenio konstruktivnim, navodeći da postoji mjera kompromisa i o identitetskim pitanjima koja u najačoj opozicionoj partiji doživljavaju kao „pitanja ljudskih prava i sloboda“.
- Taj kompromis je potreban Crnoj Gori, da bi se Crna Gora homogenizovala kao društvo i spremno ušla u nove, veoma zahtjevne faze evropskih integracija, ali je potreban i kao iskaz zrelosti i želje da se niko u Crnoj Gori ne osjeća pobjeđenim, jer je - mala teritorijom - Crna Gora velika i tradicijom i iskustvom za sve njene različitosti i specifičnosti, kaže Damjanović.
ANALITIKA: Premijer Igor Lukšić trebalo bi ponovo da se sastane sa opozicijom u novom pokušaju da se napravi dogovor o ustavnim promjenama u oblasti pravosuđa. Ima li kakvih pozitivnih signala kada je u pitanju mogući kompromis i dogovor u građenju dvotrećinske većine, s obzirom da je na posljednjem sastanku dogovoreno novo pisanje amandmana?
DAMJANOVIĆ: Činjenica da su, poslije dužeg vremena, intenzivirani razgovori između predsjednika Vlade Lukšića i potpredsjednika Markovića sa predstavnicima partija parlamentarne manjine, kao i približavanje roka u kojem će se donijeti odluka o datumu početka pregovora EU i Crne Gore, ukazuju da je - moguć dogovor.
Naravno, SNP od početka rada na ustavnim promjenama u pravosuđu čini sve da se kroz rad radne grupe i Ustavnog odbora dođe do suštinski kvalitetnih ustavnih rješenja koja će omogućiti ambijent za konačno uspostavljanje i funkcionalno i finansijski nezavisnog pravosuđa. Bez toga je nemoguće početi ozbiljne pregovore oko poglavlja pravde i bezbjednosti, niti omogućiti institucijama da se suoče sa izazovima organizovanog kriminala i visoke korupcije.
Ono gdje za SNP neće biti kompromisa jeste naša namjera da se ustavnim amandmanima zaista naprave održiva rješenja koja su potrebna Crnoj Gori, kako ne bi dolazili u situaciju da, nakon svega nekoliko godina, ponovo mijenjamo Ustav i dobijamo kritike i domaće i strane javnosti.
ANALITIKA: Da li ste Vi, kao šef poslaničkog kluba SNP-a, optimista da je moguće usvojiti ustavne promjene u dogledno vrijeme?
DAMJANOVIĆ: Naravno da kao predsjednik Kluba poslanika SNP, ali i kao odgovoran građanin, moram biti i jesam optimista da se u relativno kratkom roku moraju usvojiti ustavne promjene u pravosuđu, jer je to uslov depolitizacije i tužilaštva i sudstva, uslov kadrovske obnove na vrhu ovih institucija, uslov finansijskog jačanja ovih institucija, uslov da crnogorsko društvo porazi organizovani kriminal i korupciju.
Ne znam šta sve Vlada planira u vezi sa dinamikom nastavka razgovora, ali znam da postoje neke partije koje ne bi htjele da se bilo šta mijenja, kako bi zadržale svoj politički upliv na pravosuđe i tužilaštvo, odnosno svoj mali ucjenjivački kapacitet, i zato će biti interesantno da li će se u finišu pojavljivati sve veća opstrukcija pregovora, naročito od pojedinih partija iz vlasti.
ANALITIKA: Da li postoji mjera kompromisa oko ključnih identitetskih pitanja, srpskog jezika, zastave i himne, imajući u vidu stav predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da je neprihvatljiva čak i izmjena himne?
DAMJANOVIĆ: Uvijek postoji mjera kompromisa oko bilo kog pitanja, a naročito oko, kako kažete, ključnih identitetskih pitanja, a mi u SNP ta pitanja vezujemo za poštovanje ljudskih prava i sloboda. Taj kompromis je potreban Crnoj Gori da bi se Crna Gora homogenizovala kao društvo i spremno ušla u nove, veoma zahtjevne faze evropskih integracija, ali je potreban i kao iskaz zrelosti i želje da se niko u Crnoj Gori ne osjeća pobjeđenim, jer je - mala teritorijom - Crna Gora velika i tradicijom i iskustvom za sve njene različitosti i specifičnosti.
Ne bih komentarisao bilo čije pojedinačne stavove, pa makar dolazile i od predsjednika najveće parlamentarne stranke, ali sam uvjeren da se i ovih nekoliko pitanja mogu završiti u veoma kratkom roku, a konstruktivni razgovori koje SNP CG vodi sa predstavnicima Vlade, to potvrđuju.
Kada se i ova pitanja riješe, biće to na zadovoljstvo najvećeg broja građana Crne Gore i možda na štetu malog broja političkh šićardžija, koji godinama, pa i decenijama, opstaju na podjelama i širenju netrpeljivosti.
ANALITIKA: Vi ste i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju finansije i budžet. Kakav je Vaš stav o odluci Vlade da predloži rebalans budžeta i mjere štednje?
DAMJANOVIĆ: Na sreću, Vlada nije usvojila, već samo utvrdila rebalans budžeta koji je dostavila Skupštini na usvajanje i u kome, po mišljenju nas iz SNP-a, postoji dosta prostora za drugačije rješavanje i pitanja štednje, ali i pitanja stvaranja budžetskih uslova za rast i investicije.
Predstojeća rasprava na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, kao i u Skupštini, biće prava prilika da se kritički sagleda rebalans i uzroci koji su doveli do njega, kao i da se ponude odgovarajuća, bolja rješenja, što ćemo mi iz SNP-a svakako da uradimo. Već smo istakli da veći dio tereta krize moraju da podnesu oni koji su do početka krize svrstani u pobjednike tranzicije, dakle manji broj imućnih građana i monopolskih kompanija, kako se ne bi desilo da se i pod plaštom “štednje” ponovo kolektivizuju gubici koji imaju svoju tačnu adresu i porijeklo.
Namjera da se uvedu takse na kablovsku TV, brojila i SIM kartice je upravo namjera da se gubici podijele na sve, sem ako neko iz Vlade ne uvjeri javnost da je mobilni, strujno brojilo i kablovska TV u današnje vrijeme luksuz, što svakako smiješno zvuči.
ANALITIKA: Da li to znači da je Vlada teret krize prevalila na obične građane, a ne na one najbogatije? Kako bi, konkretno, SNP napunila praznu državnu kasu? Da li je porez na bogatstvo jedno od rješenja?
DAMJANOVIĆ: U SNP-u smo mišljenja da je sada prava prilika da se preispita poreski sistem koji ovakav kakav je nije održiv u dijelu punjenja budžeta, a umjesto da dovodi do redistribucije dohotka i uravnoteženja, samo produbljuje socijalne razlike i one bogate čini još bogatijim, a one siromašne još siromašnijim.
Uz radikalne rezove u dijelu materijalnih troškova i ugovorenih usluga budžetskih potrošača, odnosno javnih nabavki, unapređenje kontrole trošenja budžetskog novca i sistema revizije, stvorile bi se uštede i rezerve višestruko veće od onih koje planira Vlada, čiji bi se jedan dio upotrijebio za povećanje kapitalnog budžeta koji mora imati razvojnu funkciju, a potrebe za novim zaduživanjem bi svakako bile manje. Konkretno, umjesto mjera štednje od dvadesetak miliona eura, treba razmisliti o povećanju poreza na nepokretnosti, uvođenju poreza na luksuznu potrošnju, oprezivanja tzv. monoplske dobiti po većim stopama za kompanije iz sektora energetike, telekomunikacija i finansijskog sektora, uvođenju poreza na finansijske transakcije što se upravo dešava i u zemljama EU, kao i o uvođenju ekstra poreza na dohodak svih onih čija zarada iznosi više od dvije prosječne u Crnoj Gori, dakle približno 1.000 eura. Ako Vlada ima hrabrosti i volje da sprovodi ove i slične mjere, koje mogu biti privremenog karaktera, makar dok traje kriza, u SNP-u će imati odgovornog partnera i podršku.
ANALITIKA: Crnoj Gori hronično nedostaju strane investicije. Pokazalo se da niske poreske stope, u prvom redu porez na dobit, nijesu stimulativne za strane investicije. Da li je rješenje možda plaćanje investitorima po otvorenom radnom mjestu, kako to rade Srbija i Hrvatska? Da li je tačno da investitori, ustvari, iznose novac iz Crne Gore?
DAMJANOVIĆ: Upozoravali smo da puna liberalizacija kapitalnih i tekućih transakcija i dovođenje poreskih stopa na jednocifren broj samo po sebi neće dovesti ozbiljne i kredibilne investitore, jer nijesu stvoreni ostali ključni uslovi koji prethode liberalizaciji i smanjivanju poreza.
Dakle, puno poštovanje ugovornih obaveza, kratke i efikasne sudske procedure, prostorni red i besprijekorne katastarske evidencije, rješavanje restitucije i slično, je ono što prvenstveno traže ozbiljni investitori. Jer, da nije tako, oni bi bježali iz Švedske i Danske, gdje su poreske stope po 50%, u Crnu Goru gdje je stopa 9%, a vidimo da nije tako.
Mislim da je novac koji bi trošili za plaćanje investitorima za radna mjesta, bolje utrošiti na dovođenje pomenutih stvari u red, kao i na jačanje kontrolnih mehanizama ključnih institucija poput carinske i poreske uprave, te sistema revizije, kako bismo zaustavili praksu utaje poreza i iznošenja dobiti od strane ključnih monopolskih kompanija, koje, u stvari, i ne interesuju uslovi za investicije već samo postojanje monopolskog tržišta iz koga se u nedogled crpi ekstra profit.
Crna Gora ima resurse, ima potencijal i u energetici i u turizmu, pa čak i u metalurškom kompleksu, i više se ne smiju praviti greške, kao do sada, sa pojedinim nekredibilnim investitorima koji su, u suštini, dezinvestirali u Crnu Goru izvlačeći supstancu, odnosno profit.
ANALITIKA: Vlada Crne Gore ima očigledan problem sa ruskim investitorom koji, uprkos zaključcima Skupštine, ne želi prepustiti akcije državi. Kako po Vama, riješiti „Gordijev čvor“ zvani KAP?
DAMJANOVIĆ: Mi u SNP CG nijesmo glasali za zaključke, jer smo znali da su oni samo kupovina vremena i da neće riješiti problem sa CEAC-om i ostalim „zainteresovanim“ investitorima u KAP. Prvobitni zaključci koje je predložila tzv. mlađa ekipa iz Vlade su bili mnogo bolji i konkretniji i... SNP je u tom smislu vodio razgovore sa predstavnicima Vlade da se dođe do dobrih rješenja. Ipak, pod pritiskom parlamentarne većine, Vlada je odustala od prvobitnih zaključaka i skupštinska većina je usvojila nešto što je gotovo nesprovodivo i što ne rješava tešku situaciju u KAP-u. Na narednoj sjednici Skupštine, pored rebalansa raspravljaćemo i o ostvarivanju zaključaka oko KAP-a u dijelu obaveza Vlade pa ćemo argumentovano pokazati da se samo gubi vrijeme, a gubici i dalje gomilaju, i da se moraju preduzeti konkretnije mjere za rješavanje statusa kvo u KAP-u.
Ruski investitor se nije pokazao kao dobar, ali nijesu Rusi jedini krivac za stanje u KAP-u, već su „pomoć“ imali iznutra i o tome treba otvoreno razgovarati. Ako mi je dozvoljeno, moram ovdje iznijeti i utisak da se situacija u KAP-u koristi da se izazove prava haranga na sve što dolazi iz Rusije, a to pogotovu potenciraju pojedini tzv. nezavisni mediji.
ANALITIKA: Utisak je da nema blagonaklonog odnosa i prema nekim drugim investitorima; medijski tretman italijanskih investitora je očigledan primjer.
DAMJANOVIĆ: Da, slično je i sa situacijom u EPCG, gdje se besprizorno napada italijanski partner koji je u ovu državu unio gotovo pola milijarde eura, i to u vrijeme kada niko nije htio da investira u Crnu Goru. I Rusija i Italija su strateški partneri Crnoj Gori, i ekonomske odnose još više treba produbljivati, ne posmatrajući ih kroz prizmu jednog lošeg investitora, i u tom pravcu će SNP dati puni doprinos.
Svakako, razumijemo i želju pojedinih medija, pa i političkih partija da promovišu neke druge, takođe bitne države, ali SNP nikada neće prihvatiti da se ta promocija, odnosno politička zaštita i čuvanje ekonomskih interesa tih država, dešava na uštrb orkestrirane medijske harange protiv i Rusije i Italije ili bilo koje druge države. Ovo naročito kada je ta haranga kombinovana sa netransparentnim političkim vezama pojedinih političara sa predstavnicima tih država.
Nenad ZEČEVIĆ
