Prošle godine se, kako piše Mina biznis, globalni dug smanjio drugu godinu zaredom za desetak procentnih poena i dostigao 238 odsto svetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
No, i dalje je devet procentnih poena viši nego u pretpandemijskoj 2019. godini, prenosi SEEbiz.
Među razlozima sporog napretka u smanjenju globalnog duga, koji se sastoji od javnog i privatnog, MMF je istakao povećanje javnih deficita zemalja koji se sporije smanjuje od privatnog duga.
To se prošle godine smanjilo u razvijenim ekonomijama i zemljama u razvoju, dok je u nekim zemljama poraslo, poput Kine.
"Fiskalni deficiti zadržali su visok nivo javnog duga, budući da su mnoge vlade, na kraju finansijskih mjera povezanih s pandemijom covida-19, ovoga puta izdvojile više sredstava za podsticanje rasta i smanjenje visokih cijena hrane i energije”, napomenuli su iz MMF-a.
U isto vrijeme, vlade su pozvane da preduzmu hitne mjere za smanjenje ukupnog globalnog duga budnim praćenjem privatnog duga i stvaranjem vjerodostojnih fiskalnih okvira za upravljanje održivošću javnog deficita.
Globalni dug posebno je ojačao tokom pandemije, a uzlazni trend bio je prisutan i godinama prije toga. Prema MMF-u, za veliki dio toga odgovorna je Kina, jer je njen dug posljednjih godina naglo porastao na nivo sličan onom u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
MMF takođe ukazuje na trend rasta ukupnog duga u više od polovine manje razvijenih zemalja.
“Smanjenje tereta duga stvoriće fiskalni prostor i omogućiti nova ulaganja, što će pomoći u podsticanju privrednog rasta u narednim godinama”, dodali su iz MMF-a.
