Dvije trećine mladih u Crnoj Gori vjeruje da može uticati na promjene u društvu, ali je svega 13,7 odsto njih tokom prethodne godine učestvovalo u javnoj raspravi ili radu nekog omladinskog tijela. Taj raskorak između uvjerenja da su promjene moguće i stvarnog učešća u odlučivanju jedan je od ključnih nalaza sveobuhvatnog istraživanja o omladinskim politikama i potrebama mladih, predstavljenog danas u Podgorici.
Istraživanje je sprovedeno u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD), koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u saradnji sa lokalnim samoupravama. Obuhvatilo je više od 3.000 mladih uzrasta od 15 do 29 godina, a uključilo je i fokus grupe i razgovore sa predstavnicima institucija i organizacija.
Prvi put su analizom obuhvaćene sve crnogorske opštine, što pruža detaljniji uvid u potrebe mladih i razlike u mogućnostima koje su im na raspolaganju.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova ukazala je na to da stvaranje boljih uslova za mlade zahtijeva zajedničko djelovanje institucija, ali i spremnost da se mladi prepoznaju kao ravnopravni partneri u donošenju odluka.
"Istinsko partnerstvo podrazumijeva ne samo zajedničke ciljeve već i otvoren razgovor o izazovima i uključivanje mladih u pronalaženje rješenja", naglasila je Paniklova.
Mladi imaju ambicije, ali im je potrebno više prilika
Prelazak iz škole na tržište rada jedan je od izazova koji posebno brine mlade. U pojedinim opštinama više od polovine nezaposlenih mladih kao prepreku navodi nedostatak radnog iskustva, dok je u gotovo svim sredinama prisutno uvjerenje da su pri zapošljavanju „veza“ i politička pripadnost važniji od kompetencija.
Svega 22,5 odsto mladih pohađalo je kurs, seminar, radionicu ili neki drugi vid neformalnog obrazovanja tokom prethodne godine, dok među mladima iz ranjivih grupa više od četiri petine nikada nije učestvovalo u dodatnoj obuci.
Oko 35 odsto ispitanih razmišlja o pokretanju sopstvenog biznisa ili ga već ima, dok približno isti udio želi zaposlenje u državnoj upravi. Za one koji žele da se oprobaju u preduzetništvu, glavne prepreke ostaju nedostatak početnog kapitala, iskustva i institucionalne podrške.
Nove mogućnosti za obrazovanje, zapošljavanje i razvoj mladima donosi i proces evropskih integracija, uz podršku na nacionalnom i lokalnom nivou. Zamjenica šefa Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Liselotte Isaksson istakla je da članstvo u EU otvara brojne mogućnosti za međunarodno povezivanje i mobilnost mladih, ali i da reforme koje Crna Gora sprovodi u okviru evropskih integracija mogu donijeti konkretne koristi mladima u lokalnim zajednicama.
"To znači kvalitetnija i sigurnija radna mjesta, čistiji vazduh, bezbjedniju hranu, efikasnije prikupljanje i reciklažu otpada, bolju zaštitu potrošača i brojne druge pogodnosti", poručila je Isaksson.
Ona je naglasila i da sredstva EU mogu doprinijeti razvoju manje razvijenih područja i smanjenju regionalnih razlika, ukazujući na važnost toga da se opštine već sada pripremaju za nove mogućnosti i aktivno uključuju mlade u te procese.
Na mrežama svakodnevno, u lokalnim aktivnostima rijetko
Gotovo 90 odsto mladih koristi društvene mreže svakodnevno ili više puta sedmično, ali 78,8 odsto veoma rijetko ili nikada ne učestvuje u aktivnostima lokalnih nevladinih organizacija. Slično tome, 75,7 odsto rijetko ili nikada ne posjećuje omladinske klubove i centre, dok 64 odsto ne ide na kulturne događaje.
Samo četvrtina mladih zna za omladinske klubove ili lokalne nevladine organizacije koje se bave mladima. Istraživanje pokazuje da slabo učešće nije nužno posljedica nezainteresovanosti, već i toga što programi i informacije često nijesu dovoljno dostupni ili prilagođeni njihovim potrebama.
Mogućnosti za uključivanje nijesu dovoljne ukoliko mladi ne osjećaju da se njihovo mišljenje uvažava. Učesnici panel-diskusije, održane nakon predstavljanja istraživanja, ukazali su na to da mladima nije dovoljno samo pružiti priliku da iznesu svoje stavove, već je jednako važno da dobiju povratnu informaciju o svojim inicijativama, čak i kada odgovor nije pozitivan.
Studentska ambasadorka UNDP-a Anastasija Dobrilović ocijenila je da spremnost mladih da se angažuju ohrabruje, ali da je za njihovo aktivnije učešće ključno uvjerenje da svojim mišljenjem zaista mogu nešto promijeniti.
"Mladi imaju stavove o tome šta im nedostaje u njihovim opštinama, ali ako ne znaju kako da ih prenesu donosiocima odluka ili ne vide rezultate svog angažmana, lako se stvara osjećaj da njihovo učešće ne pravi razliku", kazala je Dobrilović.
Na posljedice takvog odnosa ukazala je i omladinska aktivistkinja Ajša Đečević, upozorivši da izostanak odgovora na inicijative može obeshrabriti mlade i dodatno oslabiti njihovo povjerenje u institucije.
"Moramo prekinuti začarani krug u kojem nas stalno pitaju za mišljenje i traže naše ideje, a nikada ne saznamo šta se sa tim prijedlozima dogodilo. Nije iznenađujuće što mladi u takvim okolnostima postaju apatični i pasivni", poručila je Đečević.
Lokalni problemi traže lokalna rješenja
Istraživanje otkriva da mladi u većem broju sredina češće razmišljaju o preseljenju u drugu opštinu nego o napuštanju Crne Gore. Među glavnim razlozima izdvajaju se nedostatak posla nakon školovanja i nezadovoljstvo kvalitetom svakodnevnog života.
Direktor Direktorata za mlade Darko Stojanović naglasio je da „startna pozicija mladog čovjeka nije ista u svim opštinama“, zbog čega strateška dokumenta i lokalni akcioni planovi moraju uvažavati specifičnosti svake sredine. Posebno je istakao značaj snažnije međuresorne saradnje kako bi mladi, bez obzira na mjesto stanovanja, imali neophodnu podršku.
Aleksandra Medigović iz Kancelarije za mlade ukazala je na to da rad sa mladima zahtijeva stručnost, strpljenje i razumijevanje njihovih potreba, umjesto pretpostavke da je nedovoljno učešće isključivo posljedica nezainteresovanosti.
"Lako je reći da su mladi neaktivni. Kancelarija za mlade Budva razbija taj stereotip i pokazuje da rezultati dolaze kada kreiramo politike po mjeri mladih. Ključ našeg uspjeha je u otvorenoj i kontinuiranoj komunikaciji sa mladima, povjerenju koje gradimo i spremnosti da njihove potrebe i ideje pretočimo u konkretne aktivnosti", poručila je Medigović.
Nalazi istraživanja, uz nacionalni pregled, uključuju i zasebnu analizu potreba mladih u svakoj od 25 crnogorskih opština. Lokalnim samoupravama time su dostupni konkretni podaci na osnovu kojih mogu razvijati programe i akcione planove prilagođene svojim zajednicama, umjesto da se u svim sredinama primjenjuju ista rješenja.
