Niko ne može, ni Vlada ni Skupština, da procjenjuje odluke Ustavnog suda. To može samo Sud u Strazburu. Ranije nije mogao ni on. Svaka kvalifikacija i definicija odluka Ustavnog suda, pa čak i ako postoji osnov nije pravno dozvoljena, a politički da i ne govorim, kazao je za Pobjedu prof. dr Blagota Mitrić, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore.
Komentarišući postupke poslanika parlamentarne većine, koji su na prekjučerašnjoj sjednici parlamenta Ustavni sud nazvali institucijom koja ima opasne i skandalozne namjere i da je partijski organ i „puč u rukama Mila Đukanovića“, profesor Mitrić je kazao da je to nedozvoljeno bez obzira na motiv.
– U ovom sudaru izvršne i ustavne sudske vlasti u većoj greški je izvršna vlast, jer nemaju pravo da komentarišu odluke Ustavnog suda. Iako je na neki način izazvana nekim greškama Ustavnog suda, Skupština ne smije da se miješa u njegov rad – kaže prof. dr Mitrić.
Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda smatra da je ova institucija pogriješila kada je Skupštini dala rok od 15 dana da dostavi odgovor u odnosu na Odluku o formiranju odbora za izbornu reformu, čiju je ustavnost osporila opozicija. Taj rok je, kako kaže, profesor Mitrić nezapamćen, a još čudnije je da kada su se poslanici u Skupštini pobunili, dva-tri sata poslije toga, Ustavni sud je produžio taj rok za još 15 dana.
- Iskreno da kažem, rok od 15 dana je čudan, jer u moje vrijeme on je za ocjenu ustavnosti zakona iznosio 45 dana, a za rješavanje ustavnih žalbi 30 dana. Nakon burnih reakcija u parlamentu, predsjednik Ustavnog suda je promptno produžio rok za još 15 dana. Čim su produžili rok, Ustavni sud je prećutno priznao da je u greški - napominje Mitrić.
Ustavni sud, tvrdi profesor Mitrić, nije ispoštovao najelementarnije rokove iz Zakona o Ustavnom sudu, koji obavezuje predsjednika Suda da u određenom roku prije nastupanja nominalnog starosnog uslova za određenog sudiju da o toj činjenici nekoliko mjeseci ranije obavijesti nadležni organ, kako bi on sproveo postupak za izbor novog sudije. On smatra da je to indikativno i skoro pravno nedopustivo i nerazumljivo da Ustavni sud nije sproveo tu prostu tehničku operaciju.
Na pitanje da li je napad nove većine na Ustavni sud svojevrstan politički pritisak na ovu instituciju koja, kako je najavljeno, treba da se izjasni o ustavnosti nekoliko zakona koje je donio crnogorski parlament, među kojima i Zakon o slobodi vjeroispovijesti, Mitrić kaže da su mogući i ti motivi.
- Moguće da je motiv napada na Ustavni sud i nekakav pritisak na ovu instituciju pred otvaranje procesa ocjenjivanja ustavnosti zakona koje je prekjuče po drugi put usvojila Skupština. Međutim, bez obzira na motiv, to je nedozvoljeno - odgovara on.
Profesor Mitrić ističe da nije dozvoljeno da se javno saopšti ime sudije izvjestioca, kao što je to učinio juče predsjednik parlamenta Aleksa Bečić.
- On je do tog dokaza došao na nezakonit način. Ne samo da je nedozvoljen već i pravno ništavan taj njegov dokaz koji javno iznosi. U krivičnom pravu postoji norma koja kaže - ne priznaju se dokazi koji su pribavljeni na pravno nedozvoljen način. Da je riječ o sudiji Desanki Lopičić, predsjednik parlamenta nije mogao taj akt dobiti službenim putem već privatnim kanalima i ne može ga javno saopštiti - kaže Mitrić.
Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda ukazuje da su se najviši državni organi Skupština i Ustavni sud oko izbora sudija našli u „gordijevom čvoru“, posebno kada su u pitanju ustavna rješenja.
- Ustavni sud će uskoro ostati sa pet sudija. Nema tog pravnika koji će moći da garantuje dvotrećinsku ili tropetinsku većinu za izbor novih sudija. To je u domenu teorije kod ovakvog stanja između ovih najviših državnih organa koji su birani da služe građanima, a u stvari vode međusobnu borbu za prevlast i ne ispunjavaju svoju ustavnu funkciju već „vode rat“ oko toga. A na obje strane ima manjkavosti - upozorava Mitrić.
Ustavni sud će, smatra nekadašnji predsjednik ove institucije, da visi na „suvoj grani“ dok god su u mandatu.
- Ako se nastavi ovakvo „ratno“ stanje između najviših državnih organa izvršnih i sudskih, nema ni teorijskih šansi da za nove sudije glasa ni 49 poslanika, a ne 54. Neće imati dovoljan broj sudija da odlučuju. I ovaj sastav Ustavnog suda biran je dogovorom političara - napominje Mitrić.
