Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo ocijenio je većinom glasova je da je Vladin predlog zakona o pomilovanju, koji predviđa da predsjednik Crne Gore prilikom davanja pomilovanja neće biti ograničen postupkom ili mišljenjem Ministarstva pravde, u skladu sa najvišim pravnim aktom.
Pomilovanje je, rekao je Mitrić agenciji MINA, kao pravni institut akt milosti a ne akt prava, niti pravde.
„To je Ustavom propisano u nadležnost predsjednika države, da on u propisanim situacijama i pod određenim uslovima može osloboditi od daljeg izdržavanja kazne osuđene pravosudnom sudskom odlukom“, pojasnio je on i naveo da se u Predlogu zakona odudara od toga da je pomilovanje akt milosti.
„Predsjedniku države se kroz taj predloženi zakon daje pravo da mijenja pravosnažnu sudsku presudu, na način što će na primjer smanjiti izdržavanje kazne osuđenog. To je neustavno iz razloga što se tim aktom vrijeđa ustavno načelo o samostalnosti nezavisnosti sudstva“, smatra Mitrić.
Kako je naveo, neustavnost predloženog akta postoji u odredbi koja propisuje da pomilovanje predsjednik može dati i po službenoj dužnosti.
„Sporno je što će predsjednik da oslobađa po službenoj dužnosti. To predstavlja grubo kršenje ustavnog načela o jednakosti građana pred zakonom bez obzira na bilo koje lično svojstvo. Osim toga ovakva odredba dovodi i predsjednika države u nemoguć položaj jer se postavlja pitanje po kojim kriterijumima i u kojim situacijama će predsjednik pomilovati nekoga sluzbenim putem“, precizirao je Mitrić.
Na taj način, dodao je on, u svakom slučaju se vrijeđa ustavni princip o jednakosti građana pred zakonom.
Komentarišući navode da osuđena osoba ne može da odbije pomilovanje, Mitrić to smatra opravdanim.
„Pomilovanje je obavezna pravna mjera, jer kada predsjednik nešto odluči mora se ponašati prema toj odluci. Iako je to akt milosti on obavezuje. Zatvor je javna ustanova i ako osuđenik bude pomilovan on više ne može tu ostati“, zaključio je Mitrić. Foto: Bicent.com
