„Vlada jeste u poziciji da bude uspješnija od prethodne dvije, koje su bile toliko loše da su ljestvice dosta niske za nekog ko želi da prebaci bolje, a pri tom se otvaraju i šanse za ozbiljne korake ka članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji“, ocijenio je za Portal Analitika saradnik na programima u CGO Nikola Mirković, komentarišući prvih 100 dana 44. Vlade Crne Gore koju predvodi Milojko Spajić.
Prema njegovim riječima, sve će zavisiti od dalje posvećenosti i kapaciteta ove Vlade, njene homogenosti, posvećenosti javnom a ne kako to sada vidimo partikularnim interesima.
„Konačno, mnogo otvorenih pitanja ostaje na unutrašnjem planu, ekonomskom, bezbjednosnom planu, a sigurno će i neka nova biti otvorena ukoliko do rekonstrukcije Vlade dođe što sve čini situaciju neizvjesnom. Ušli smo u fazu dinamičnih promjena, to ima svojih dobrih strana, ali i nekih loših u dijelu stabilnosti sistema“, smatra Mirković.
Napravljen otklon prema praksama Abazovićeve Vlade
Sagovornik Analitike smatra da je Vlada Milojka Spajića u prvih 100 dana pokazala otklon prema određenim isključivim praksama Abazovićeve Vlade, primarno kroz otvaranje prema opoziciji kako bi se našao minimum konsenzusa oko načina održavanja popisa.
„Takođe, Vlada jeste uticala i da se okončaju dugo očekivana imenovanja u pravosuđu, iako je i to i dalje išlo kroz partijske trgovine a ne po principu zasluga. Konačno, volja da se pokrenu evropske integracije s mrtve tačke postoji, konačno je imenovan poslije duže od godinu i glavni pregovarač sa EU, ali i dalje su nejasni kapaciteti Vlade za ambiciozne korake koje najavljuje“, ukazuje Mirković.
To su, kako ističe, sve važna pitanja na kojima je primarno demonstrirana politička volja, a što je nedostajalo u ranijim strukturama izvršne vlasti.
„Naravno, treba imati u vidu i kontekst u kojem se procjenjuju ovi rezultati. Naime, nisko je postavljena ljestvica kriterijuma zbog brojnih podbačaja prethodne dvije Vlade. Stoga, pravi izazovi tek slijede. Gledajući rezultate najnovnijeg CG Pulsa, periodičnog istraživanja koje CGO sprovodi sa Institutom Damar, to vide i građani i građanke, koji za ovih 100 dana rada ovoj Vladi daju ocjenu 2.7 na skali od 1 do 5. U poređenju sa prethodne dvije, to znači da ova Vlada ima nešto bolju percepcija među građanima, uz napomenu da nijedna nije imala ni trojku“, objašnjava Mirković.
Minus u radu Vlade netransparentnost
Kada je riječ o karakteru Vlade, Mirković ističe da je građani većinski percipiraju kao reformsku, sekularnu, ekspertsku, liberalnu, pomiriteljsku, a u nešto manjoj razlici, iako većinskoj, procjenjuju je kao snažnu.
„Ipak minus u radu ove Vlade ostaje (ne)transparentnost, od samih sjednica Vlade, odnosa sa medijima, ali i informacija o najvećem predizbornom adutu – Programu Evropa sad 2“, napominje naš sagovornik.
Kako podsjeća, na sjednici Vlade našao se i Predlog nacrta reformske agende za instrument EU za reformu i rast, a u cilju ispunjavanja uslova i usklađivanja sa ekonomskim i drugim politikama EU, vezanim za Plan rasta za Zapadni Balkan.
„Ipak ova agenda osim četiri stuba i postavljenih aktivnosti, ostaje uskraćena za rokove i indikatore realizacije tih aktivnosti, a nema informacija ni o budžetskim izdvajanjima za ovo, što dovodi u pitanje ozbiljnost sa kojim je ovaj dokument rađen. Usput rečeno, a ne manje bitno, ovaj dokument nije prošao nikakvu javnu raspravu što je suprotno svim principima izrade sličnih dokumenata“, napominje Mirković.
Stava je i da vraćanje fokusa na EU pregovore jeste važno, ali iskrena posvećenost integracijama će se mjeriti kroz rezultate.
„U svakom slučaju, ispunjavanje privremenih i dobijanje završnih za poglavlja 23 i 24 u što kraćem roku jasan je cilj za ovu godinu, a izostanak bi bio veliki neuspjeh“, poručuje Mirković.
Zatajili oko detalja Programa Evropa sad
Sagovornik Analitike smatra da se kao glavni cilj ove Vlade postavljaju ekonomske reforme.
„Ironično, transparentnost Vlade i premijera su najviše zatajili oko detalja Programa Evropa sad 2. I građani su prema posljednjem CG Pulsu nedovoljno informisani o ovom programu, ali i skeptični da će se uopšte realizovati. Čak 37.5% građana nije informisano o ovom programu, 43.6% djelimično, a svega 18.9% u potpunosti. Blaga većina od 38.3% mišljenja je da se Evropa sad 2 neće realizovati“, kaže Mirković.
Kada je u pitanju odnos sa medijima, ostaje dilema, napominje Mirković, da li je nizak stepen pojavljivanja premijera dio kominikacijske strategije kako bi izbjegao „proklizavanja“ kojima je sklon ili odraz njegove neodgovornosti, ali ostaje utisak da bi način komunikacije premijera morao biti ozbiljniji.
„Takođe, ukidanje prenosa uživo sjednica Vlade dale su doprinos netransparetnosti njenom radu, a inicijative CGO-a Vladi da se taj prenos opet uspostavi odbijena je uz obrazloženja nepostojanja tehničkih, bezbjednosnih i finansijskih uslova, ali i uz zaključak da Vlada kroz druge kanale zadovoljava neophodan nivo transparetnosti sjednica. Međutim, saopštenja sa sjednica nijesu uvijek dovoljno sveobuhvatna, obraćanja medijima nakon sjednica su neredovna i tematski uslovljena, usmene informacije ostaju misterija, kao i telefonske sjednice kojih je sve više a bez opravdanja“, ukazuje Mirković.
Koliko će Spajić moći da odlaže rekonstrukciju Vlade
Koalicionim sporazumom rekonstrukcija Vlade predviđena je do kraja 2024, no već u prvim danima ove godine počelo se o njoj ozbiljnije govoriti, pa je od dijela stranaka većine stigla i poruka da će do rekonstrukcije doći već u aprilu.
Mirković objašnjava da koalicioni sporazum jeste dao krajnji rok, ali to ne znači da se rekonstrukcija ne može pokrenuti ranije.
„Očekivano je to što je koalicija Za budućnost Crne Gore pokrenula jer ne žele da im i ovaj put izvršna vlast izmakne. Ostaje da se vidi koliko će Spajić moći da odlaže rekonstrukcije te vrste, i da li će ići i na uključenje nekih od partija trenutne parlamentarne opozicije radi balansa“, ističe Mirković.
47Građani su se, podsjeća naš sagovornik, u istraživanju CGO izjasnili i po ovom pitanju kroz podijeljenost oko toga da li će do rekonstrukcije Vlade sa strankama koje čine Za budućnost uopšte doći, ali i po pitanju uticaja na unutrašnju i spoljnu politiku ako do toga dođe.
Na drugoj strani, dodaje, dominantnih više od 50% građana ne podržava ulazak koalicije Za budućnost Crne Gore u Vladu.
Bumerang efekat
Mirković ističe da svjedočimo podignutim očekivanjima kad je riječ o zaradama, čemu je najviše doprinio upravo Pokret Evropa sad što im se već počinje vraćati kao bumerang.
„Tome treba dodati sve veće troškove života, zatim i disbalans u platama u javnom sektoru, a što generiše ovo nezadovoljstvo nekih jakih sindikata“, naglašava Mirković.
Kako dodaje, i prethodna Vlada je mnoga obećanja napravila i ostavila ovoj na naplatu.
„Ipak, obrazovanje nam je jako važno a dio oporavka ovog sistema mora ići i kroz bolje uslove za rad prosvjetnih radnika, pa se oko ovog pitanja mora naći kompromis. Stoga, nije iznenađenje da podršku prosvjetarima i njihovim zahtjevima daje 56,3% građana i građanki. Prema protestima, zahtjevima i najavljenim štrajkovima, prosvjete, zdravstva i policije, koji su dio stubova društva, Vlada se mora ponijeti odgovorno i sa posebnom senzibilnošću, a način na koji će to uraditi odrediće i njenu dalju sudbinu“, zaključuje Mirković.
