Podatak da je u državnoj administraciji od raspisivanja predsjedničkih izbora do prve sedmice marta sklopljeno preko pet hiljada ugovora o zapošljavanju za Agenciju za sprečavanje korupcije, prema ocjeni zamjenice izvršnog direktora Centra za demokratsku tranciziju Biljane Papović, trebalo bi da bude alarm za izvršavanje kontrola u svim organima koji masovno zapošljavaju. Saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje Nikola Mirković upozorio je, sa druge strane, da ta brojka ukazuje na nastavak stare loše prakse prethodnih vlasti u zloupotrebi javnih resursa u predizborne svrhe.
Pobjeda je juče objavila da su od raspisivanja predsjedničkih izbora 16. januara do prve sedmice marta državni, organi državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave, javne ustanove i državni fondovi dostavili ASK-u ukupno 5.267 odluka o zapošljavanju.
Od ukupnog broja odluka njih 206 predstavlja ugovore koji su sa zapošljenima sklopljeni na neodređeno vrijeme, dok ostatak od 5.061 odluke o zapošljavanju čine ugovori sklopljeni po drugim osnovima.
OBESMIŠLJAVANJE ZABRANE
Komentarišući te podatke Biljana Papović ocijenila je za Pobjedu da državni organi bez ustručavanja zloupotrebljavaju odredbe i obesmišljavaju zabrane zapošljavanja koje predviđa Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
"U ovako komotnim okolnostima za političke subjekte postaje jasno zašto je izborna reforma, čiji je sastavni dio i ovaj zakon, doživjela krah. Sistem kontrole zloupotrebe javnih resursa u izbornim kampanjama doveden je do potpunog besmisla. Nedostaci zakona i formalistički pristup ASK doveli su do toga da se godinama unazad u izbornim kampanjama ovim malignim pojavama samo daje legitimitet", naglasila je Papović.
Ukazala je i da su se dometi ASK-a u postupku kontrole zloupotreba državnih resursa u kampanju pokazali kao ograničeni, kao i da njihovi podaci ne prepoznaju političku korupciju.
"Podaci o ovolikom broju zapošljavanja za Agenciju bi trebalo da budu alarm da se izvrše kontrole u svim subjektima koji masovno zapošljavaju. Umjesto toga, praksa pokazuje da sprovodeći Plan kontrole u toku izborne kampanje Agenciji obično promaknu mnoge zloupotrebe koje organi sprovode i često nije obuhvaćen ni dio organa koje bi trebalo kontrolisati", kazala je Papović.
Naglasila je i da javna uprava u Crnoj Gori decenijama unazad predstavlja atraktivan plijen i pogodan teren za političku korupciju, kao i da je preglomazna administracija godinama na meti kritike evropskih partnera i predstavlja ozbiljnu kočnicu u ispunjavanju političkih kriterijuma EU u oblasti javne uprave.
"Takođe, kada govorimo o uvećanju broja radnih mjesta u upravi za preko 5.000 zapošljenih, važno je ukazati i na ozbiljne finansijske implikacije na rashode iz budžeta, u trenutku kada Vlada poseže za veoma nepovoljnim kreditnim aranžmanima. Postavlja se pitanje do kada će građani Crne Gore finansirati partijske apetite umjesto društvenog razvoja", kategorična je Papović.
Podsjetila je da su stupanjem na snagu novog Zakona o finansiranju političkih subjekata početkom 2020. godine državna preduzeća oslobođena zabrane zapošljavanja u izbornoj kampanji i time izuzeta iz opsega kontrole ASK-a.
Time je, dodala je, otvoren prostor da bez ikakvih ograničenja i kontrole, ova preduzeća postanu depoi partijskih kadrova, a, kazala je, postoji i ozbiljna sumnja da bi se kontrolom zapošljavanja u toku kampanje došlo do znatno većeg broja od ovog kojim se barata u javnosti.
„INSTITUCIONALNA PREDNOST“
Saradnik na programima CGO Nikola Mirković ocijenio je za Pobjedu da toliki broj zapošljavanja pokazuje da nije došlo do potrebne promjene paradigme vlasti.
"Jasno je da se propušta prilika za neophodnu racionalizaciju i profesionalizaciju državne i lokalne uprave, a da se „ulaže u glasove“, što je vid pritiska na sve profesionalce, ali i obesmišljava rad u državnoj administraciji koja umjesto da bude servis svih građana i građanki (p)ostaje samo servis partija na vlasti, nezavisno od toga ko je na vlasti", poručio je Mirković.
Podsjetio je da Zakon o finansiranju političkih subjekata propisuje da se od raspisivanja do održavanja izbora u državnoj administraciji izuzetno može izvršiti zapošljavanje radi obezbjeđenja neometanog i redovnog funkcionisanja rada organa, kao i da predviđa obavezu da se u roku od tri dana o tome obavijesti ASK.
"Znamo iz prakse, a što je često problematično, da se kasnije tako zasnovani radni odnosi automatski transformišu u ugovore o radu na određeno ili neodređeno. Znači, zakon je omogućio da nam život ne stane u izbornom ciklusu, ali naša stvarnost ukazuje da te mogućnosti koje se zakonski postavljaju kao izuzeci, u slučaju potrebe političari na vlasti zloupotrebljavaju kako bi obezbijedili ono što je već označeno u relevantnim međunarodnim izvještajima kao „institucionalna prednost“ tokom izbornih kampanja", istakao je Mirković.
Ukazao je da u periodu Vlade Dritana Abazovića na djelu imamo dvostruku zloupotrebu javnih resursa i naglasio da Vlada koja je preko šest mjeseci u tehničkom mandatu nema legitimitet za brojne odluke koje donosi.
"Uključujući i postavljenja, imenovanja itd. na gotovo svakoj sjednici, i to u značajnom obimu. Pritom, ta postavljenja i imenovanja, kao i zapošljavanja po dubini su nedovoljno transparentna i bez objektivnih kriterijuma, odnosno jasno je da se radi o partijskom inžinjeringu unutar javnog sektora", rekao je Mirković.
Time je, zaključio je, Abazovićeva vlada nastavila da radi sve ono što su radile i vlade DPS-a, čak mnogo sporije i u manjem obimu.
ASK počeo rad na analizi Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja
Iz ASK-a su juče saopštili da praksa sklapanja ugovora u državnoj administraciji tokom izborne kampanje nije zabranjena Zakonom, ali i istakli da bi podatak od preko pet hiljada ugovora morao da zamisli zakonodavce kako bi se stalo na put zaključivanju ugovora koji bi mogli da utiču na percepciju i stvarni kredibilitet i integritet izbornog procesa.
Kazali su i da su započeli rad na analizi Zakona i prijedlozima za njegovu izmjenu i naveli da će na kraju izbornog procesa izvršiti analizu kompletne dokumentacije i uporediti podatke sa prethodnim ciklusima.
"Za javni interes možemo se boriti isključivo zakonitim sredstvima. U tom cilju, Agencija poziva medije, organizacije civilnog društva i građane da jasno dignu glas i svojim djelovanjem utiču na donosioce zakona da izmijene zakonodavni okvir u korist opšteg dobra i podupiranja vladavine prava", istakli su.
