Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, kao institucionalni mehanizam u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kako kažu, sa posebnom zabrinutošću prati javne reakcije i sadržaje na društvenim mrežama povodom slučaja koji ukazuje na oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, ucjenjivanje, neovlašćeno snimanje, kao i objavljivanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka, čime se nasilje širi i na savremene oblike – digitalno nasilje.
Kako je saopšteno iz tog resora, posebno naglašavaju da je seksualni čin privatna stvar i da ne može biti povod niti „dokaz“ za javno sramoćenje, omalovažavanje ili linč.
“Ovakav napad na ženu nije samo napad na njeno dostojanstvo, već i napad na moral društva, jer društvo koje normalizuje ponižavanje žena kroz njihovu privatnost gubi temeljne vrijednosti jednakosti, slobode i ljudskog dostojanstva. Da bi se taj moral odbranio, potrebno je jasno i nedvosmisleno stati u zaštitu prava, poštovanja i zakonitosti, a ne u zaštitu nasilja, poniženja i kolektivnog linča. Posebno zabrinjavaju mizogini govor, seksualizovane uvrede i ciljano targetiranje žene koja je obavljala javnu funkciju, jer takve prakse služe zastrašivanju i ućutkivanju žena u javnom prostoru”, kažu iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
5
Podsjećaju građanke i građane da nasilje nad ženama nije samo fizičko nasilje.
“Ono obuhvata i prijetnje i psihičko nasilje, seksualno nasilje i uznemiravanje, uhođenje i proganjanje, ucjenjivanje i prinudu, ekonomsku kontrolu, kao i digitalno nasilje – objavljivanje, slanje ili dijeljenje intimnih snimaka i fotografija bez pristanka, internet uznemiravanje, prijetnje, kampanje ponižavanja i javno targetiranje putem mreža”, stoji u saopštenju.
Prema njihovim riječima, sloboda izražavanja ne uključuje pravo na govor mržnje, pozive na linč, ponižavanje niti opravdavanje nezakonitih radnji. Posebno se ističe da zloupotreba intimnog sadržaja bez pristanka predstavlja ozbiljan napad na privatnost, bezbjednost i dostojanstvo žene, ali i direktno ugrožavanje života i mira svih koji su dio njenog okruženja i porodice.
“Takvi napadi ostavljaju dalekosežne posljedice, posebno u patrijarhalnom društvenom kontekstu, u kojem se nasilje često pretvara u kolektivno stigmatizovanje, a posljedice se šire i na djecu, porodice i bliske osobe. Ovakvo postupanje može povlačiti krivičnu i prekršajnu odgovornost, uključujući i za one koji sadržaj neovlašćeno objavljuju, prosljeđuju ili ga koriste za prijetnje, ucjenu i javno poniženje”, napominju iz ovog resora.
Odjeljenje podsjeća da sve službenice i svi službenici javne uprave, a posebno nositeljke i nosioci visokih funkcija, imaju obavezu da se ponašaju u skladu sa etičkim kodeksom i standardima javne odgovornosti, te u tom smislu pozdravlja ostavku Mirjane Pajković kao čin odgovornosti i očuvanja integriteta institucije. Istovremeno se naglašava da ostavka ili povlačenje sa javne funkcije ne mogu i ne smiju biti tumačeni kao priznanje krivice, niti kao odricanje od prava na zaštitu, jer, kako kažu, pravo na sigurnost, privatnost i dostojanstvo pripada svakoj osobi, bez obzira na njen status.
“Podsjećamo da je Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji je trenutno na javnoj raspravi, usmjeren na unapređenje normativnog okvira za prevenciju i suzbijanje diskriminacije po osnovu pola i roda, uključujući rodno zasnovano uznemiravanje, govor mržnje i mizoginiju u javnom i onlajn prostoru. Predložene odredbe zabranjuju diskriminatorno postupanje, ponižavanje i degradirajući govor zasnovan na rodu, dok se neovlašćeno snimanje, objavljivanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka sankcioniše u skladu sa odredbama krivičnog zakonodavstva. Time se potvrđuje opredijeljenost države da kroz komplementarno djelovanje antidiskriminacionih i krivičnopravnih mehanizama obezbijedi djelotvornu zaštitu prava, dostojanstva i bezbjednosti žena”, navode oni.
Na osnovu svega navedenog, Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti poziva medije i javne funkcionerke i funkcionere da jasno osude nasilje, a građanke i građane da se uzdrže od širenja spornih sadržaja i senzacionalizma, da ne učestvuju u ponižavanju, te da javni govor usklade sa zakonom i osnovnim standardima ljudskih prava.
“Istovremeno se pozivaju nadležne institucije da hitno i efikasno ispitaju navode i preduzmu mjere zaštite, uključujući postupanje radi sprečavanja daljeg širenja sadržaja i uznemiravanja. Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti ostaje pri stavu nulte tolerancije prema rodno zasnovanom nasilju i nasilju nad ženama, govoru mržnje, ucjenjivanju i digitalnom nasilju, uz jasno opredjeljenje da su zaštita ljudskih prava i jednak pristup pravdi obaveza države i svih društvenih akterki i aktera”, zaključuje se u saopštenju.
