Kako je naveo, pitanje da li je vladavina prava zaista kamen temeljac sistema Crne Gore ili i dalje u izvjesnoj mjeri ostaje „zarobljena u fiokama” pravosuđa, ne postavlja se da bi nekoga prozivali ili provocirali.
“Već da bismo pokazali spremnost da snosimo odgovornost pred građanima i cijelom našom zajednicom jer vladavina prava ne može ostati samo teorijska kategorija”, dodao je Milatović.
On je istakao da vladavina prava mora da se ogleda u svakom segmentu svakodnevnog života.
“U jednakosti svih pred zakonom, u stvarnoj nezavisnosti sudova i tužilaštva, u transparentnim i pravovremenim odlukama i u jasnoj poruci da niko ne može stajati iznad zakona”, poručio je Milatović.
Prema njegovim riječima, ako ti standardi ostanu samo na papiru, posljedice ne doživljavaju apstraktne institucije sistema, već konkretni ljudi.
“To je građanin koji ne može da dočeka sudsku zaštitu, osoba koja trpi nasilje, radnik kojem se svakodnevno gaze prava ili pripadnik manjinske zajednice koji osjeća da pred zakonom vrijedi manje od drugih”, dodao je Milatović.
On je rekao da se s pravom očekuje da institucije budu otvorene prema javnosti.
“Da preuzimaju odgovornost za svoje obuke, da pokazuju hrabrost kada se suočavaju i da rade dovoljno efikasno, da pravda ne postane samo prazna riječ zbog prevelikog čekanja”, kazao je Milatović.
Sve te vrijednosti, kako je dodao, moraju biti vidljive u sudnicama, u tužilačkim odlukama i u svakodnevnom funkcionisanju pravosudnih institucija.
“Jer ako sve to izostane, ne dobijamo samo slabe institucije, već društvo u kojem ljudi prestaju da vjeruju da se pravda može tražiti na zakonit način”, naveo je Milatović.
Tada se, prema njegovim riječima, najprije povlače oni koji tek treba da grade zemlju.
“Mladi ljudi koji, umjesto da u njoj vide prostor za svoj rad i za svoj glas, u njoj počinju da vide razlog da odu. A kada mladi počnu da svoju budućnost traže negdje drugo, država ne gubi samo jednu generaciju, već polako ostaje bez snage da se mijenja”, dodao je Milatović.
Zato, kako je poručio, pitanje vladavine prava nije apstraktna tema za stručnjake ili za konferenciju, nego vrlo konkretno pitanje.
“Da li će mladi ljudi ovu zemlju doživjeti kao svoj dom ili samo kao usputnu stanicu prije svog odlaska iz nje”, naveo je Milatović.
On je kazao da zato Međunarodni dan ljudskih prava ne smije biti samo simboličan datum u kalendaru.
“Već trenutak u kojem se jasno vidi da nijedno društvo nije završena priča, nijedan sistem nije savršen, ali je svaka hrabra odluka koja jača nezavisnost pravosuđa, svaka otvorena javna rasprava o zloupotrebama i svako iskreno priznanje grešaka, politički čin koji ima težinu i koji može da pokrene društvo naprijed”, rekao je Milatović.
