Crna Gora uči podjelu vlasti – ali za prijetnje nema mjesta
Govoreći o institucionalnim tenzijama, Milatović je podsjetio da je Crna Gora tek u fazi razvoja funkcionalne demokratije, te da su određeni izazovi prirodni za politički sistem koji izlazi iz višedecenijskog jednopartijskog okvira.
“Crna Gora je u jednoj fazi svog demokratskog razvoja gdje svi učimo šta je to podjela vlasti. Neki izazovi koje sada imamo su, rekao bih, dječije bolesti mlade demokratije. Za to treba vrijeme. Od prvog dana svog mandata pokušavam da budem i kohezivni i korektivni faktor – u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom”, rekao je Milatović.
Predsjednik ističe da je njegov zadatak da javno ukaže na politike i zakone koji nijesu u skladu sa Ustavom, te da građani to i prepoznaju kao novu vrijednost predsjedničke funkcije.
Ne radi se o sukobu – već o opasnoj prijetnji predsjedniku države
Poseban dio intervjua odnosio se na situaciju sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem, koja je, prema Milatoviću, pogrešno interpretirana kao politički sukob.
“Tu se ne radi o sukobu. Radi se o jednoj neprimjerenoj i opasnoj prijetnji potpredsjednika Vlade prema predsjedniku države, u trenutku dok sam radio svoju ustavom predviđenu obavezu – razmatrao zakon usvojen u Skupštini”, kaže Milatović.
On podsjeća da nije prvi put vratio zakon Skupštini, ali da je u ovom slučaju naišao na neprimjerenu reakciju iz izvršne vlasti.
“Zakon koji sam vratio bio je neustavan – retroaktivan, štetan po poljoprivrednike i u suprotnosti sa pravnim poretkom. Ja sam uradio ono što je do mene, a pozvao sam sve nadležne organe da urade svoj dio posla. Tužilaštvo je, kako znate, pokrenulo postupak”, dodaje predsjednik Crne Gore.
Posebno problematičnim smatra to što na ovu situaciju nije stigla institucionalna osuda iz samog vrha Vlade.
“Ćutanje Vlade na prijetnje predsjedniku države dosta govori. Ne bih volio da to ćutanje bude shvaćeno kao odobravanje. To nije dobro – ni za unutrašnje odnose, ni za naš evropski put”, jasan je Milatović.
Revizija istorije kroz četništvo – neprihvatljiva i opasna
Na pitanje o sve češćem prisustvu četničke ideologije u javnom prostoru, Milatović je ponovio stav da je Crna Gora antifašistička država.
“Crna Gora je utemeljena na 13. julu i antifašizmu. Bilo kakva vrsta revizije toga nije prihvatljiva. Ja je ne prihvatam”, kaže Milatović.
Upitan zašto češće ne reaguje na pojave kao što su parastosi i veličanje četničkog pokreta, odgovorio je:
“Moji stavovi su uvijek bili jasni. Odgovornost je na onima koji takve stvari rade, ali i na institucijama koje bi morale da reaguju. Ponekad se stvori utisak da samo predsjednik ukazuje na to – ali država ne funkcioniše tako”.
Zakon mora važiti jednako – i za mene i za svakog građanina
Milatović je razgovor završio porukom da Crna Gora može i mora postati istinsko evropsko društvo u kojem je vladavina prava temelj svih odnosa.
“Želim da dam doprinos da Crna Gora postane članica Evropske unije, država u kojoj zakon važi za sve – i za predsjednika, i za potpredsjednika Vlade, i za svakog građanina. Društvo utemeljeno na pravdi, jednakim šansama i međusobnom poštovanju”, zaključio je Milatović.
