Ona je uputila saopštenje povodom 30. avgusta - Međunarodnog dana nestalih osoba, poručujući da CGO odaje poštovanje svim žrtvama prisilnog nestanka i podsjeća na pravo porodica da znaju sudbinu svojih najbližih koji se vode kao nestali.
„Prošle su gotovo tri decenije od oružanih sukoba na području bivše SFRJ u kojima je i Crna Gora imala svoju ulogu. Nažalost, taj period je protekao bez adekvatnog suočavanja s nasljeđem masovnih kršenja ljudskih prava, a što za posledicu ima sve rastuću napetost u društvu, izostanak pomirenja, ali i rast nepovjerenja u institucije sistema“, ukazala je Milaš u saopštenju.
Prema podacima Grupe za nestale osobe, koja je multilateralni mehanizam za regionalnu saradnju u okviru Berlinskog procesa za Zapadni Balkan, na prostoru bivše Jugoslavije se 11364 lica i dalje vodi kao nestalo.
„Po podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u Crnoj Gori se i dalje 51 osoba vodi kao nestala, od čega se na Kosovu traga za 39 lica, u Bosni i Hercegovini za devet i u Hrvatskoj za tri lica. Ova brojka se nije promijenila u proteklih godinu dana, odnosno nije evidentiran nikakav napredak u unaprijeđenju mehanizama koji mogu da dovedu do pronalaska ovih nestalih lica“, navela je on.
Dosadašnja neefikasnost u potrazi za nestalim osobama, prema ocjeni Milaš, odraz je nedostatka političke volje da se ovo pitanje stavi među prioritete koja svoju posljedicu ima i u opštoj neinformisanosti šire javnosti.
„U prilog ovoj tvrdnji ide i podatak, koji je CGO dobio u okviru istraživanja objavljenog u publikaciji “Tranziciona pravda kroz vizuru građana i građanki Crne Gore”, a koji pokazuje da oko 70 odsto ispitanika/ca ne zna da procijeni koliko se građana i građanki Crne Gore vode i dalje kao nestala lica tokom ratova 90ih, a svega 13 odsto ima približno znanje navodeći da je u pitanju preko 60 lica“, istakla je Milaš.
Da bi se adekvatno adresiralo pitanje nestalih, ona poručuje da je neophodno što hitnije sprovesti nekoliko ključnih akcija.
„To uključuje inteziviranje rada na utvrđivanju činjenica o svim stradalima i identifikaciji svih grobnica i mjesta stradanja na teritoriji svake od zemalja, dodjela statusa civilnih žrtava rata članovima porodica nestalih tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ, donošenje zakon o nestalima, poboljšanje postojećeg zakonodavnog okvira u pravcu unaprijeđenja statusa porodica nestalih lica, ali i kriminalizovanje prisilnog nestanka kao zasebnog krivičnog djela“, navela je Milaš.
CGO apeluje na Vladu Crne Gore i nadležne institucije da se aktivno posvete djelotvornom rješavanju problema nestalih osoba i da to izričito rade s ciljem očuvanja trajnog mira i promovisanja saradnje i pomirenja.
„Država ima odgovornost da aktivno istražuje sudbine nestalih, obezbijedi efikasne mehanizme za traženje i identifikaciju posmrtnih ostataka te osigura da odgovorni za nestanak budu privedeni pravdi. Ovo nije samo ljudska obaveza prema žrtvama i njihovim porodicama, već i ključni korak ka izgradnji povjerenja u društvu, spriječavanju budućih konflikata i stvaranju temelja za trajno pomirenje“, zaključila je Milaš.
Međunarodni dan nestalih osoba ustanovljen je 30. avgusta 1981. godine, a sa ciljem da podsjeća na pravo porodica da znaju sudbinu svojih najbližih koji se vode kao nestali.
