Obilježavanje proboja logoraša iz ustaškog logora u Jasenovcu, ove je godine, pored predstavnika naroda žrtava genocida i Holokausta, okupilo i državni vrh. Od 2015. čelnici države i predstavnici žrtava obilježavali su godišnjice proboja odvojeno, jer su manjinske i antifašističke udruge smatrale neprikladnim da se u Jasenovcu protokolarno pojavljuju uz predstavnike vlasti koji godinama ignoriraju revizionističke pokušaje da se broj žrtava genocida umanji kao i da se dijelom rehabilitira NDH.
Nakon polaganja vijenaca pod spomenik Kameni cvijet, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović obratio se novinarima, rekavši da je važno da su se svi danas okupili u Jasenovcu i da mu je drago da nema ‘govorancija’. Milanović je komentirao traljav odnos vlasti prema provokaciji s pločom s ustaškim i HOS-ovim pozdravom, koja je iz Jasenovca premještena u Novsku.
„To treba maknuti, baciti negdje. To nema veze s Domovinskim ratom. Predsjednik Tuđman je samo vrebao trenutak kada da paravojne formacije pod svaku cijenu pripoji HV-u u čemu je uspio 1992. Onaj tko se borio za Hrvatsku i mislio da se borio pod pozdravom ‘Za dom spremni‘, nije se borio za hrvatsku državu, odnosno, nije se borio samo za hrvatsku državu, nego i za restauraciju države iz 41. godine. To je potpuno jasno“, kazao je Milanović.
Novinare je zanimalo Milanovićevo mišljenje o tome da Ministarstvo branitelja financira revizionističke udruge koje ‘istražuju’ nepostojeći poslijeratni komunistički logor u Jasenovcu i konstantno umanjuju broj žrtava genocida.
„Ne mislim da je dobro da se takav rad potiče i da ga se izjednačava s društvenim radom koji je na tragu borbe za istinu… Ne gledam na to s odobravanjem. Današnji dan smatram napretkom. Politika je čak i neka vrsta umjetnosti, ne one klasične belle arte, nego socijalne umjetnosti u kojoj katkad napravite grozne stvari i gluposti, u kojoj treba vremena i strpljenja, laganih pomaka, a ovo je jedan od tih pomaka koji je dobar za Hrvatsku. S obzirom da su došli predstavnici nacionalnih manjina, žrtava i hrvatskih antifašista razgovori će ići dalje. Nemojte me sada tjerati sada budem advokat Vlade, jer me već previše kritiziraju zbog toga, a to zaista nisam“, objasnio je Milanović.
Premijer Andrej Plenković pokušao je svoju politiku predstaviti kao nepokolebljivu u borbi protiv revizionizma.
„Politika koju vodimo bazira se i na jasnoj osudi zločina, na pijetetu prema žrtvama i na njegovanju kulture sjećanja kao i kontinuiranom i predanom radu na razumijevanju i tolerancije u društvu“, kaže Plenković.
Međutim, na konkretno pitanje zašto njegova Vlada, preko Ministarstva branitelja financira ustašofilske udruge, konkretnog odgovora nije bilo.
„Ova Vlada nema nikakvog sluha za revizionizam, to smo puno puta i kazali i dokazali, a što se tiče tih konkretnih projekata, to ću vidjeti s nadležnim ministrom“, rekao je Plenković.
Predstavnik židovske zajednice Ognjen Kraus naglasio je kako je ove godine jedna kolona u Jasenovcu samo zbog solidarnosti u pandemiji, a to je ponovio i predstavnik srpskog naroda i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, naglasivši da od vlasti očekuje konkretne promjene kako bi se ovakva praksa nastavila i u budućnosti.
„Taj korak više urodio je time da su i trojica predsjednika došla na komemoraciju. Odluka da predsjednici Republike, Vlade i Sabora sudjeluju zalog je za ono što očekujemo da se napravi. Željeli smo pokazati da možemo biti solidarni i onda kada se ne slažemo i kada smo udaljeni u razmišljanjima kako doživljavamo i ocjenjujemo pojedine pojave poput historijskog revizionizma i negacionizma poput toleriranja onih koji veličaju ustaški režim i nagrđuju cijelu zemlju njegovim znamenjima“, zaključio je Pupovac.
