Kada je krajem 2007. godine crnogorska Vlada donijela Komunikacionu strategiju za evroatlantske integracije države, a potom i formirala Koordinacioni tim za njeno sprovođenje, ključni zadatak je bio - kako je objašnjeno iz izvršne vlasti - ''povećanje nivoa informisanosti svih struktura crnogorskog društva o evroatlantskim integracijama''.
Tadašnja procjena Vlade, koja se temeljila i na istraživanjima javnog mjenja, je bila da će se povećanjem nivoa informisanosti građana, rasti podrška građana članstvu u NATO, kao jednom od neformalnih uslova za članstvo u kolektivnom sistemu bezbjednosti.
Brojke neumoljive: Dvije i po godine docnije, uprkos značajnih finansijskih injekcija kao i intezivnog sprovođenja Stategije, nivo podrške građana Crne Gore za članstvo u NATO porastao je - svega dva i po procenta!
Prema julskom istraživanju CEDEM-a učlanjenje u NATO podržava 32 odsto građana, 40 procenata je protiv, dok 28 odsto nema stav o ovom pitanju. Uporedi li se to sa podatkom iz februara 2008. godine kada je prema CEDEM-ovom istraživanju nivo podrške bio 29, 5 odsto - dolazi se do zaključka da je nivo podrške i pored intezivne kampanje u posljednje dvije i po godine porastao svega 2,5 odsto. Reklo bi se relativno malo, imajući u vidu izjave vladinih zvaničnika da je NATO strateški cilj Crne Gore.
Ono što je posebno zabrinulo vlast jeste činjenica da po istraživanjima evroatlantske integracije - građani većinski doživljavaju isključivo kao projekat Vlade i vladajućih struktura, a ne kao projekat koji je u njihovom interesu. Skoro 55 odsto građana smatra da će Vlada i političke imati najveće koristi od ulaska u NATO, dok tek 17,2 odsto vjeruje da bi najviše koristi imali građani, navodi se u najnovijem CEDEM-ovom istraživanju.
Svi ovi pokazatlji nameću pitanje - da li su u Vladinoj komunikacionoj strategiji za NATO napravljene strateške greške i da li dokument treba mijenjati imajući u vidu činjenicu da je država članstvom u Akcionom planu za članstvo (MAP) već zagazila u predvorje NATO?
Predstavnici NVO sektora, vojni analitačari i predstavnici opozicije u razgovoru za Portal Analitika su jednoglasni u ocjeni da komunikaciona strategija Vlade Crne Gore nije dala rezultate u dovoljnoj mjeri i da je treba mijenjati, na način što bi pored Vlade i političkih elita u kampanju za NATO bili aktivnije uključeni civilni sektor i mediji.
Iz crnogorske Vlade, međutim, nije direktno odgovoreno na pitanje Portala Analitika da li treba mijenjati Komunikacionu startegiju, ali su iskazali zadovoljstvo trenutnom podrškom javnog mjenja u ovoj fazi integracija uz napomenu da su u čitav proces intezivno uključeni i civilni sektor i mediji.
Kumovale i greške: Vojni analitičar iz Beograda, Zoran Dragišić, priznaje u razgovoru za Portal Analitika da su u Komunikacionoj strategiji napravljene ozbiljne greške.
- Trebalo je ići na edukativne kampanje više nego na političke promocije. Nije dobro što su uglavnom političari govorili o prednostima priključenja NATO, jer su to građani doživjeli kao projekat političkih elita, a ne kao projekat koji će im donijeti benifite, kaže Dragišić, dodajući da građanima nije na kvalitetan način objašnjeno šta je to NATO. ''Građanima su ostale nerazrajašnjene činjenice šta je to danas NATO i kakva je to sada organizacija. Jednostavno civilni sektor je morao da uz medije i stručnjake da nosi cijeli proces, smatra Dragišić.
Sa Dragišićem je u potpunosti saglasan i predsjednik Euroatlantskog kluba Savo Kentera, koji smatra da Komunikacionu strategiju treba mijenjati, navodećí da dokument nije kvalitetno napravljen od samog starta.
- Komunikaciona stretegija je očigledno podbacila sa rezultatima, jer nije ostvarila ni pribilžno - šta se od dokumenta očekivalo. Moja očekivanja su bila daleko veća, kaže
Kentera koji posebno zabrinjavajućim ocjenjuje činjenicu da građani Crne Gore projekat članstva u NATO poistovjećuju sa Vladom, a ne kao - nacionalni interes. “To je posljedica loše implementacije Komunikacione strategije. Ako Vlada u okviru tog dokumenta ne uključi sve snage koje su neophodne da bi proces imao legitimitet, da bi na kraju bio ozbiljan - onda ne možemo govoriti o kvalitetu. Projekat članstva u NATO je projekat države i radi se o nacionalnom interesu“, kaže Kentera.
Predsjednik Euroatlantskog kluba preporučuje i konkretna rješenja.
- Da bi se stvorila percepcija građana da je u pitanju projekat države i nacionalni interes moraju se uključiti apsolutno svi subjekti, odnosno sav civilni sektor koji se bavi pitanjima evrointegracija uključujući i medije bez kojih nije moguće odraditi proces do kraja.Tek onda možemo govoriti o pravilnoj Komunikacionoj strategiji i njenoj dobroj implementaciji, kaže Kentera.
Vlada zadovoljna rezultatima istraživanja: Međutim, iz Vlade je Portalu Analitika saopšteno da nema razloga za nezadovoljstvo CEDOM-ovim istraživanjima i da je podrška članstvu države u NATO u ovoj fazi integracija sasvim dovoljna.
- To nije rezultat koji treba da zabrinjava, čak naprotiv, vrijedi pogledati uporedne rezultate zemalja iz regiona, prije svega Hrvatske, u kojima se povedanje podrške procentualno skoro identično kretalo u ovom stadijumu integracije.Vladin tim nije pred sobom postavio za cilj vođenje zatvorene kampanje koja de samo promovisati argumente za članstvo u NATO, kazao je za Portal Analitika šef koordinacionog tima Dragan Pejanović.
Naprotiv, prema Pejanovićevim riječima, u prethodnom periodu Vlada se trudila da kroz „moderne načine neposredne i vizuelne komunikacije, poput: javnih tribina, razgovora građana i eksperata iz ove oblasti, internet prezentacije” predstavio sve koncepte NATO i tako građanima omogući da formiraju jasan stav. „Kao rezultat toga, evedentiran je kontinuirani blagi porast podrške članstvu u NATO Alijansu, ali i ono što je najvažnije jeste da građani sve više prepoznaju prednosti članstva Crne Gore u NATO”, objasnio je Pejanović.
Šef koordinacionog tijela je kazao da je zadovoljan uključenjem civilnog sektora u implementaciju Komunikacione strategije.“Predstavnici NVO-a su i veoma česti učesnici u panel diskusijama, kao i u mnogim drugim aktivnostima koje sprovodimo u cilju kvalitetne implementacije Komunikacione strategije. Međutim, čini mi se da se skromno pristupa promociji ostvarene saradnje na obostrano zadovoljstvo, s posebnim akcentom na podršku koju Vladin tim daje nevladinom sektoru u sprovođenju njihovih projekata iz oblasti evroatlantskih integracija”, kaže Pejanović.
Krah strategije za NATO: Sa druge strane, potpredsjednik Socijalističke narodne partije Vasilije Lalošević kaže za Portal Analitika da je Komunikaciona strategija doživjela krah.
- Objektivno u Crnoj Gori su se potrošile velike pare, reda nekoliko stotina hiljada eura, na strategiju koja bi običnom narodu približila to što NATO nudi ili ne nudi. Da li su u njoj učestvovali i opredjeljeljivali je, jedan suženi krug ljudi ili neke propagandističke organizacije koje objektivno nemaju konkretno specijalističko znanje - nije moje da sudim, ali definitno sve što je urađeno nije izazvalo pažnju široke javnosti, smatra Lalošević.
On kaže da uzrok u relativno niskoj podršci javnog mjenja članstvo u NATO treba tražiti i u činjenici da su još svježe rane koje je bombardovanje NATO pakta izazvalo u Crnoj Gori.
- S druge strane neke pogodnosti koje bi se desile članstvom u NATO, kao što je ulazak u kolektivni sistem bezbjednosti, čuvanje granice na moru u toj Komunikacionoj strategiji apsolutno nisu dovoljno razrjašnjenje. Prema tome uzroke treba niske podrške javnog mjenja treba tražiti i u lošoj Komunikacionoj strategiji i možda angažovanju loših ljudi za to, jasan je Lalošević.
Trebalo više koristiti stručnjake iz Beograda: Dr Dragišić, koji je i profesor na beogradskom Fakultetu za bezbjednost, smatra da je u kampanji za NATO trebalo više koristiti stručnjake iz Srbije, jer je među Srbima iz Crne Gore zabilježen velki otpor prema NATO.
- Za srpsku populaciju u Crnoj Gori trebalo je pokazati da u Srbiji postoji veliki broj i političkih stranka i ozbiljnih i stručnih ljudi koji podržavaju ulazak Srbije u NATO.U Srbiji ne postoji ni jedan ozbiljan stručnjak za bezbjednost koji se protivi ulasku u NATO. Stopostotno stručna javnost kao i ministar odbrane podržava ulazak Srbije u NATO, kaže Dragišić.
Da je stav Srbije bitan kada je u pitanju rast podrške za članstvo smatra i potpredsjednik SNP-a, najjače opozicione partije, čiji će stav o NATO biti ključan kada je u pitanju eventualno izjašnjavanje o članstvu u crnogorskom parlamentu. Lalošević kaže da se na Parlamentarnim skupštinama NATO raspravlja i o značajnim stavrima koje se tiče svakodnevnice.
- Govori se o problemima terorizma, organizovanog kriminala i korupcije, trafikinga, o jedinstvenom nastupu u borbi protiv elemenatrnih nepogoda i svemu onome što tišti regione svijeta. To su teme koje realno odudaraju od tema i razmišljanjima kakav je nekad bio NATO. Da li će Srbija promijeniti stav i napraviti zaokret, ne mogu u ovom trenutku prejudicirati, ali znam da bi to bilo značajna kompomenta, iskren je Lalošević.
Ima još vremena za promjenu raspoloženja: Predstavnici NVO sektora, poput Sava Kentere, smatraju da ima dovoljno vremena da se rezultati poprave, jer smatra da Crna Gora neće relativno brzo postati članica NATO, između ostalog i zbog niske podrške javnog mjenja.
- Ako ona ne bude na nivo preko 50 odsto, apsolutno ne možemo očekivati da će Crna Gora dobiti skoro poziv za članstvo u NATO. Ako se promijeni Komunikaciona strategija i kvalitetno implementiraju ta rješenja u narednim godinama možemo očekivati poboljšanje rezultata odnodsno rast podrške javnog mjenja članstvu Crne Gore u NATO, zaključuje Kentera.
Crnu Goru prema tvrdnjama analitičara najvjerovatnije već krajem ove godine ili počretkom naredne godine očekuje i formalna pozivnica za NATO. Imajućí u vidu da je podrška javnog mjenja jedan od uslova za poziv za članstvo, Vlada ne bi smjela da sjedi skršetenih ruku i povuče konkretne poteze. Suviše je veliki ulog u igri da bi se država kockala sa svojim možda i ključnim nacionalnim interesom.
Nenad Zečević
