“Ovo je istorijski trenutak”, izrazio je zadovoljstvo direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus, tek izabran na drugi petogodišnji mandat.
Sve dosad velik dio novca zemlje su donirale SZO na dobrovoljnoj bazi, što je otežavalo planiranje i zahtijevalo puno truda u prikupljanju sredstava.
Novi sistem će postupno – za nekih desetak godina – povećati fiksni dio budžeta SZO na 50 posto, sa sadašnjih 16 posto u dvogodišnjem proračunu za 2020-21.
“Odluka koju ste donijeli neće samo promijeniti način finansiranja ove organizacije, nego i način njenog rada”, istaknuo je Tedros, pošto je odbor zemalja članica prihvatio reformu.
Odluka se treba potvrditi na godišnjoj skupštini koja se ove sedmice treba održati u Ženevi, u Švajcarskoj.
SZO finansiraju 194 zemlje članice i nevladine organizacije.
Dosad je imala veoma ograničen manevarski prostor u pronalaženju odgovora na neke krize, prije svega kada je bila riječ o zaboravljenim sukobima i o zanemarenim bolestima.
Budžet organizacije je tek 5,8 milijarda dolara za razdoblje 2020-21. i 6,12 milijarda za budžetski ciklus 2022-23.
Najnoviji podaci pokazuju da se obaveznim uplatama osigura tek 957 miliona dolara, a donacijama 3,7 milijarda.
Najviše uplaćuju Sjedinjene Države (219 miliona dolara), Kina (115 miliona), Japan (82 miliona), Njemačka (58 miliona) i Velika Britanija (44 miliona).
