Ona smatra da Unija nije potpuna bez Zapadnog Balkana te da je proširenje najmoćniji geopolitički alat EU. Kako je navela, proširenje je strateška, dugoročna geopolitička investicija u evropski mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet, a to je situacija u kojoj svi dobivaju.
“Transformativni učinak proširenja je neosporan. Potencijal članstva u EU daje značajan podsticaj za promjene koje su neophodne za poboljšanje upravljanja, jačanje vladavine prava, promicanje slobode medija i stvaranje odgovarajuće klime za procvat civilnog društva”, rekla je Metsola.
Naglasila je da je rat u Ukrajini imao popratnu posljedicu ubrzanja procesa proširenja te se nije složila s mišljenjima da ne postoji jasna politička volja Evropske unije da se proširi na Zapadni Balkan.
Zabrinjavajući događaji na Kosovu
“Ne slažem se da postoji nedostatak jasne političke volje. Ovo je proces, a kandidatura ovisi o reformskom napretku države. Radujemo se što će Evropska komisija predstaviti Oktobarski paket proširenja. No, stav Evropskog parlamenta je jasan – ako se ispune preduslovi, treba započeti pregovore o članstvu u EU”, navela je evropska čelnica.
Govoreći o sigurnosnim izazovima u državama Zapadnog Balkana, a obzirom na stalna politička previranja, predsjednica Evropskog parlamenta rekla je da ono što se događa na Balkanu utiče na cijeli kontinent.
“Prvi i najvažniji prioritet je deeskalacija i stabilizacija sigurnosti na tom području. Dva su nedavna zabrinjavajuća događaja, odnosno napad 24. septembra i otkriće ogromnog skladišta oružja na sjeveru Kosova. Takođe smo primijetili gomilanje srpske vojske na administrativnoj granici, što je zabrinjavajuće i mora se odmah zaustaviti”, istaknula je ona.
Kako naglašava, na evropskom kontinentu nema mjesta za gomilanje oružja i sigurnosnih snaga.
“Napori EU usmjereni su na sve aktere, s obje strane, kako bi doprinijeli deeskalaciji krize. Dijalog Beograda i Prištine je važan i EU je vrlo aktivna u njemu”, ističe sagovornica Fene.
Migracije kao zajednički izazov
Metsola ističe da upravljanje migracijama ostaje zajednički izazov i dužnost koju će EU i Zapadni Balkan morati zajednički rješavati.
“Sa gotovo 170 miliona eura bilateralne i regionalne pomoći već isporučene u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), Evropska unija je značajno povećala svoju finansijsku potporu regiji. Cijenimo trud i duh saradnje partnera, međutim, potrebne su dugoročne i pojačane mjere za rješavanje problema nezakonitih migracija preko zapadnobalkanske rute, posebno u borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima”, smatra ona.
Na kraju je rekla da je Unija i dalje predana pružanju političke i finansijske pomoći regiji.
“Značajna financijska potpora EU putem specijaliziranih programa omogućit će partnerima da poboljšaju sisteme azila i prihvata, pojačaju zaštitu granica, bore se protiv krijumčarskih mreža i organiziranih kriminalnih grupa te povećaju povratak sa Zapadnog Balkana u njihove zemlje porijekla”, zaključila je predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola.
