- Depresija i anksioznost su i do tri puta vjerovatnije kod ljudi s niskim primanjima.
- Čak 55% žena ukazalo je na značajan uticaj gubitka prihoda zbog pandemije COVID-19.
- Nezaposlene osobe su mentalno i fizički manje otporne od onih koje imaju posao.
Prastaro je pitanje: čini li nas novac srećnijima? Čini se da je odgovor da, kada su u pitanju veze između siromaštva i lošeg mentalnog zdravlja. Dobra vijest je da, prema novoj studiji, mogu da pomognu ciljana finansijska podrška i jeftine terapijske intervencije.
Širom svijeta pandemija COVID-19 dovela je do toga da milioni ljudi ostanu bez posla, pri čemu su neke zajednice u težoj situaciji, a porodice sa niskim primanjima nesrazmjerno pogođene. U Sjedinjenim Američkim Državama 46% odraslih osoba s niskim primanjima borilo se za plaćanje računa od početka pandemije, a 32% smatra da je teško podmiriti plaćanje stanarine ili rate kredita.
Istraživači su takođe otkrili da su nezaposlene osobe mentalno i fizički manje otporne od onih koje imaju posao. Depresija i anksioznost su i do tri puta vjerovatnije kod ljudi s niskim primanjima, s tim da je uticaj nezaposlenosti na mentalno zdravlje oštriji u zemljama s raširenom nejednakošću u dohotku i slabom zaštitom od nezaposlenosti.
„Suština je da ljudi treba da se prehrane. Moraju imati krov nad glavom. Moraju imati zdravstvenu zaštitu“, rekao je David Blustein, profesor savjetodavne, razvojne i obrazovne psihologije sa Bostonskog koledža, Američkom psihološkom udruženju za članak o gubitku posla.
Ekonomski jaz između polova
Žene za koje je vjerovatnije da će raditi na neformalnim poslovima i imaju brigu o nezi, posebno su izložene riziku. U istraživanju sa više od 10.000 ljudi u gotovo 40 zemalja, 55% žena prijavilo je značajan utjecaj gubitka dohotka povezanog s COVID-19, u poređenju s 34% muškaraca, dok je 27% žena imalo povećanu borbu s problemima mentalnog zdravlja, u poređenju sa 10% muškaraca.
Programi borbe protiv siromaštva, uključujući novčane transfere, mogu pomoći u smanjenju posljedica depresije i anksioznosti uzrokovanih gubitkom posla, nestabilnim životnim uslovima i lošom ishranom, prema istraživanju stručnjaka s Univerziteta Harvard i Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT).
Budući da uticaj na mentalno zdravlje života u takvim okolnostima počinje u najranijoj dobi i može dovesti do narušenog kognitivnog razvoja u odrasloj dobi, studija zagovara specifičnu novčanu podršku trudnicama i roditeljima male djece koja žive u siromaštvu.
"Siromaštvo je povezano s nestabilnim prihodima i troškovima", rekli su istraživači.
„Rezultat toga su brige i neizvjesnost koji mogu da pogoršaju mentalno zdravlje. Pružanje zdravstvenog osiguranja, zaposlenja ili osiguranja od vremenskih neprilika ili drugih načina ublažavanja šokova može na taj način da smanji depresiju i anksioznost”.
Hitna stabilizacija
Početkom pandemije, zemlje širom svijeta uvele su programe hitne podrške onima s najvećim finansijskim rizikom. U SAD, gdje je više od 40 miliona ljudi zatražilo osiguranje za slučaj nezaposlenosti u prva dva mjeseca pandemije, federalna vlada nudila je dodatnih 600 dolara kao sedmičnu naknadu.
Kada su te isplate obavljene, 12 miliona ljudi ostalo je bez podrške do kraja godine, prema podacima koje je objavio The Century Foundation, iako je predsjednik Džo Bajden obećao nove COVID pakete pomoći za nezaposlene i porodice sa niskim primanjima.
Velika Britanija je uvela isplate naknada, pokrivajući 80% plata kako bi spriječila otpuštanja, koje je uvela do aprila 2021, dok je Indija zadovoljavala hitne potrebe na nivou zemlje, na primjer, dajući ženama ispod linije siromaštva tromjesečnu zalihu tečnosti naftnog gasa za grijanje i distribuciju dodatnih pet kilograma pšenice i pirinča onima koji su obuhvaćeni nacionalnim programom donacija hrane.
Finansijska i psihološka podrška
Prema studiji, „Siromaštvo, depresija i anksioznost: uzročni dokazi i mehanizmi“, objavljenoj u časopisu Science, pandemija bi mogla trajno da utiče na ekonomsko i mentalno blagostanje onih s niskim primanjima. U njoj se poziva na daljnju istragu „zamke siromaštva“ zasnovane na mentalnom zdravlju, u kojoj se gubitak posla dovodi do anksioznosti i niskog samopoštovanja, rušeći samopouzdanje potrebno za pronalazak novog zaposlenja.
Zbog toga je liječenje mentalnog zdravlja - nuđenje jeftinog savjetovanja - takođe dio rješenja: „S obzirom na povezane ekonomske koristi poboljšanog mentalnog zdravlja“, sugerišu autori istraživanja, „takve intervencije trebalo bi da budu dio mehanizma u protiv siromaštva“.
Kada je riječ o politikama protiv siromaštva, postoji čitav niz mogućnosti, od ulaganja u kvalitet stanovanja do reforme zdravstvene zaštite. Jasno je jedno da su učinci pandemije učinili rješavanje endemskog siromaštva važnijim nego ikad.
Prema istraživanju Harvarda i MIT-a, „masovno ulaganje u mentalno zdravlje već odavno kasni. To je sada postalo veoma hitno”.
Tekst je dio serijala Poruke sa Svjetskog ekonomskog foruma - Davos 2021
