Nekoliko ruskih najbogatijih poslovnih ljudi već je javno pozvalo na mir otkako je predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju 24. februara, uključujući Mihajla Fridmana, Pjotra Avena i Olega Deripasku.
Ujedinjene nacije i njihovi evropski saveznici Putinovu invaziju smatraju grabežom zemlje u imperijalnom stilu koja je dosad bila loše izvedena, jer je Moskva potcijenila ukrajinski otpor i odlučnost da kazni Rusiju.
Zapad je zamrznuo rusku državnu imovinu i odsjekao veći dio ruskog korporativnog sektora od globalne privrede, sankcionisao je ruske poslovne ljude, što uključuje i sankcije Evropske unije Meljničenku, a sve u pokušaju da natjera Putina da promijeni smjer. Putin to odbija.
"Događaji u Ukrajini zaista su tragični. Hitno nam je potreban mir", rekao je za Rojters pedesetogodišnji Meljničenko, koji je Rus rođen u Bjelorusiji, a majka mu je Ukrajinka.
"Kao Rus po nacionalnosti, Bjelorus po rođenju i Ukrajinac po krvi, osjećam veliku bol i nevjericu svjedočeći kako se bratski narodi bore i umiru", naveo je Meljničenko u izjavi koju je elektronskom poštom poslao njegov portparol.
U ruskoj invaziji na Ukrajinu hiljade ljudi su poginule, raseljeno je više od dva miliona ljudi i izazvan je strah od šireg sukoba između Rusije i Sjedinjenih Država, dvije najveće nuklearne sile na svijetu.
Putin kaže da su Rusi i Ukrajinci u suštini jedan narod i da je bila potrebna "specijalna vojna operacija" jer su Sjedinjene Države koristile Ukrajinu da prijete Rusiji dok je u Ukrajini proganjano rusofono stanovništvo.
"Jedna od žrtava ove krize biće poljoprivreda i hrana", rekao je Meljničenko, osnivač Uralhema, najvećeg ruskog proizvođača amonijum nitrata, sa sjedištem u Zugu u Švajcarskoj, i SUEK-a, najvećeg ruskog proizvođača uglja.
"To je već dovelo do skoka cijena đubriva koja više nisu pristupačna poljoprivrednicima", istakao je.
Meljničenko je rekao da je lanac snabdijevanja koji je već poremetio kovid-19, sada još teže poremećen.
"Sada će to izazvati još veću inflaciju hrane u Evropi i vjerovatno nestašicu hrane u najsiromašnijim zemljama svijeta", rekao je.
Prošle nedjelje mračnu prognozu dala je i UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) kazavši da ako dođe do velikih rezova u izvozu žitarica iz Ukrajine i Rusije i cijene porastu, broj pothranjenih ljudi širom svijeta narašće za osam miliona ido 2023. godine iznosiće 13 miliona, ako sukob u Ukrajini potraje mjesecima.
