Mediji su proteklih dana objavljivali da je Vuk Borilović, koji je na Cetinju ubio deset građana imao dozvolu za držanje oružja, ali i da je patio od duševnih bolesti. Kriminolog Velimir Rakočević kaže da Crna Gora mora pooštriti uslove za držanje oružja, te da psihološke procjene prilikom davanja dozvole treba da budu temeljne, a ne rutinske i po principu "ko koga zna i ima".
"Kod nas zvanično ima oko 100.000 komada oružja u rukama oko 70.000 građana. To je zvanično. Međutim, nezvanično taj broj je sigurno veći jer na jedan legalni komad oružja ide barem još jedan koji nije prijavljen. Opet kao i mnogo puta do sada, mi se bavimo posledicom, a manje prevencijom. Nakon nezapamćene tragedije na Cetinju, država mora uvesti najstrože kontrole nad posjedovanjem oružja", navodi Rakočević.
Agresija i netrpeljivost na vrhuncu
On upozorava da je društvena klima u Crnoj Gori veoma loša i da su agresija i netrpeljivost na vrhuncu.
"U takvoj situaciji samo dolazi do pucanja. Već smo ranije upozoravali da je govor mržnje na mrežama izrazito prisutan, da je on uvod u agresiju. Za agresivno ponašanje potreban je samo okidač, kojih je, bojim se sve više, a bijes i ljutnja, uz prisustvo oružja mogu dovesti do tragičnih posledica", upozorava Rakočević.
Prema istraživanju koje je prošle godine publikovala nezavisna organizacija "World population review" sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, prema količini oružja koje posjeduju građani u odnosu na broj stanovnika, Srbija i Crna Gora dijele prvo mjesto u Evropi s prosječnim 39,1 komadom ličnog naoružanja na sto stanovnika.
Svaki treći stanovnik naoružan
U praksi to znači da u Crnoj Gori ima oko 245.000 komada oružja, te da je svaki treći stanovnik naoružan. U toj organizaciji tvrde da stanovnici Srbije imaju 2.719.000 komada oružja, a u Bosni i Hercegovini taj broj iznosi 1.185.000.
Prema najnovijim dostupnim podacima Instituta za zdravstvenu metriku i procjenu (IHME), Albanija je zabilježila najgoru stopu nasilja iz vatrenog oružja u 2019. godini sa 1,39 smrtnih slučajeva usled nasilja iz vatrenog oružja na 100.000 ljudi.
"Zatim ide Crna Gora sa stopom od 0,99 umrlih i Sjeverna Makedonija sa 0,98 umrlih. Iako su ove brojke visoke po evropskim standardima, one su bile znatno niže od stope od 4,12 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika, koja je utvrđena u SAD", navodi se u pomenutom izvještaju.
