Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) je saopštila da bi pandemija koronavirusa mogla uticati na sigurnost snadbijevanja nekih vrsta hrane s obzirom da je uvođenje mjera izolacije i ograničavanja kretanja negativno uticalo na dostupnost radne snage.
Medojević kaže da Crna Gora, i bez pandemije, ima ozbiljan strukturni deficit u proizvodnji hrane što je svrstava u rizičnu zemlju sa aspekta samodovoljnosti, kao jednog od ključnih principa i prioriteta u uslovima kriza.
- Država treba da sama proizvodi dovoljno hrane i energije za potrebe svog stanovništa. Sistematsko uništavanje domaće poljoprivredne proizvodnje je dovelo do ekspanzije uvoza pa je danas Crna Gora uvoznik i onih proizvoda za čiju proizvodnju postoje svi preduslovi. Ukupan uvoz hrane 2019. je vrijedio 474 miliona eura i za čak 60 miliona eura je veći od ukupnog izvoza svih roba iz Crne Gore. Prema podacima Monstata, 2019. godine uvezeno je svježeg padajza za 5,7 miliona eura, krompira za 3,5 miliona, luka za 2,5 miliona, šargarepe za 1,3 miliona, krastavaca za milion eura, kupusa za 945 hiljada, salate za 352 hiljade i ostalog svježeg povrća za još 3,7 miliona eura. Povrće je uvoženo iz više od 40 zemalja , a najvise iz Srbije i Albanije. Nemoguće je objasniti da se u Crnoj Gori ne može proizvesti dovoljno paradajza i da bude konkuretan cijenom - naveo je on.
Prema njegovim riječlma, živih goveda uvezeno je za 22 miliona, dok je uvoz prerađevina od mesa vrijedio prošle godine 29 miliona eura.
- Crna Gora zemlja sa obiljem vode je uvezla i pririodne i mineralizovane vode za 10,8 miliona eura, piva za 10,1 milion, a vina za sedam miliona eura. Žestokih alkoholnih pića uvezeno je za 8,5 miliona eura, a vode sa zaslađivačima za 29,6 miliona eura. Od uvezenog pšeničnog brašna u vrijednosti 16,2 miliona eura, iz Srbije je kupljeno za 13,8 miliona - naveo je, između ostalog, Medojević.
On tvrdi da sve ovo može i mora da se proizvodi u Crnoj Gori. Nova Vlada, ističe, mora imati kao strateški politički cilj obezbjeđivanje sopstvenih potreba u hrani i energiji iz sopstvene proizvodnje. U tom cilju, kako kaže, nova Vlada će iz korijena promjeniti odnos države prema ovoj strateškoj razvojnoj grani države.
- Vlada će garantovati otkupnu cijenu svih tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda po unaprijed poznatoj cijeni , koja će garantovati pokrivanje razumnih troškova i profit od kojeg će svaki poljoprivredni proizvodjač moći da dostojanstveno živi od svog rada. Naš cilj je da od obespravljenog, osiromašenog poljoprvrednika čije plodove rada prigrabe drugi, napravimo poštovane gazde koje žive dobro od svog rada na svom imanju. Vlada će ponuditi kroz sistem subvencija i drugih mehanizama podrške izdašne koncesije privatnim kompanijama koje su spremne da se uključe u realizaciju ovog Vladinog programa, kroz modernizaciju primarne proizviodnje, osnivanja kooperativa, hladnjača, otkupnih centara, pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda - tvrdi on.
Ukoliko intersovanje domaćih i stranih privatnih kompanija izostane, Vlada će, naglašava Medojević, osnovati državnu poljoprirednu korporaciju koja će biti nosilac procesa obnove i razvoja crnogorske poljoprivrede i sela.
- Državna poljoprivredna korporacija će uz pomoc državne Agrobanke finasirati povoljnim kreditima modernizaciju i povećanje poljoprivredne proizvodnje, otkup i preradu i organizovati plasman crnogorske hrane, i supstituciju uvoza, a tržišne viškove plasirati u izvoz - objasnio je on.
DF vjeruje da su crnogorski farmeri uz organizovanu i sistemsku podršku države sposobni da proizvedu dovoljno mesa, mlijeka, voća, jaja, vode, ribe i prerađevina da možemo da obezbijedimo sigurnost snadbjevanja domaćeg tržišta i siguran plasman poljoprivrednih proizvoda.
- Vlada će uz pomoć budžetskih sredstava, ali i korišćenjem raspoloživih vrlo povoljnih sredstava iz medjunarodnih izvora finansirati otvaranje pogona za preradu mesa, mlijeka, voća i povrća, ljekovitog bilja, maslina, jagodičastog voća, kako bi se osnažila naša proizvodnja hrane, substituisao uvoz i smanjio spoljnotrgovinski i platni deficit i odliv deviza iz zemlje - rekao je Medojević.
Dodaje da će Vlada posebnu pažnju posvetiti i efikasnom iskorišćenju poljoprivrednog zemljišta.
- Svo neiskorišćeno zemljište u državnom vlansištvu biće besplatno dato na korišćenje poljjoprivrednim proizvodjačima i komapnijama koje private da učestvuju u programu Vlade za obezbjedjenje domaćih potreba i turista za hranom. Poreske i druge olakšice biće obezbejdjenje svima koji odluče da se na organizovan način bave proizvodnjom hrane. Naučne institucije, instituti, sistem veterinarske zaštite mora biti u funkciji ostvarivanja zacrtanog plana, kroz usvajanje novih tehnolgija, obuku nepohodnog stručnog kadrova i podizanja stepena znanja i specijalizacije poljoprivrednih proizvodjača. Država će obezbjediti besplatnu stručnu pomoć poljoprivrednim proizvodjačima u svim fazama njihovog rada. Vlada će organizavti berze poljoprivrednih proizvoda gdje će se na organizovan način prodavati roba domaćih proizviodjača. Proizvodjač će morati samo da se bavi proizvodnjom što veće količine, što kvalitetnije hrane - poručio je lider PzP-a.
Prema njegovim riječima, Vlada će opet osnovati državne robne reserve koje će, kako kaže, imati važnu ulogu u obezbjeđivanju sigurnosti snabdijevanja i intervenisati u slučaju špekulacija sa cijenama na tržištu.
- Veletrgovci će na berzi poljoprivrednih proizvoda prodavati robu trgovcima, hotelijerima, restoranima, lancima supermarketa. Takav sistem postoji u svim oybiljnim državama koje shvataju strateški značaj proizvodnje domaće hrane. DF cijeni da poljoprivrednici imaju najviše razloga za nezadovoljstvo jer ih je ovaj režim i njegova neoliberlna politika doveo na prosjački štap i pretvorio u najamne radnike na sopstvenim imanjima, čiju muku i znoj naplaćuju nakupci ili čine uzaludnim uvoznici i šverceri - zaključio je Medojević.
