Izložba “Mediterranean Sundance” crnogorskog slikara Miluna Lutovca, otvorena je u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u okviru 41. izdanja manifestacije Sarajevska zima.
Kako su izvijestili bh. mediji postavka donosi jedinstvenu viziju mediteranske igre svjetlosti te dijalog neba i zemlje.
Direktor Sarajevske zime, Ibrahim Spahić ukazao je da je Lutovac jedan od najautentičnijih stvaralaca sa ovog podneblja, koji uspijeva da kroz platna Mediterana i ambijent crnogorskog kraja stvori mogućnost da publika bolje razumije tu sredinu i da sama postane dio Mediterana.
Kazao je i da je on prvi umjetnik koji dolazi sa posebnom misijom na zatvaranje festivala.
“Lutovac će jedno od svojih najznačajnijih djela, koje je predstavio na otvaranju izložbe u Historijskom muzeju BiH, pokloniti Fondaciji za izgradnju Koncertne dvorane Sarajevo na Marijin Dvoru”, naveo je Spahić.
Ocijenio je i da je umjetnost Lutovca prepoznatljiva i po sposobnosti da poveže prostor, svjetlost i ambijent Mediterana, omogućavajući publici da osjeti dijalog neba i zemlje, karakterističan za njegov likovni rukopis.
Prema riječima autora, fokus postavke upravo je na mediteranskoj igri svjetlosti, što je tema koja ga zaokuplja već duže vrijeme.
“Živim na moru i stalno sam inspirisan nebeskim igrokazima. Smatram da smo svi amateri pod nebom iznad Mediterana, pa ja samo pokušavam, kao neki vjerni sluga, imitirati velikog gospodara, a to je mediteransko nebo”, istakao je Lutovac, prenosi BarInfo.
Kako je dodao, kompletna njegova likovna poetika oslanja na hvatanje trenutaka promjena svjetlosti.
“Nažalost, one su prebrze za ljudsko oko, ali se trudim da likovnim jezikom prikažem ono koliko mogu”, istakao je Lutovac.
Kaže i da na njegovim radovima velikog formata stvara mali dijalog između svjetlosti i zemlje, zbog čega se, kako ističe, igra riječima “Mediteran”, jer riječ u sebi sadrži i riječ “terra”, odnosno zemlju, što simbolizuje odnos neba i zemlje.
Kada je riječ o tehnici, pojašnjava da j koristio akril na ceradnom platnu, jer se radi o velikim formatima.
Lutovac napominje i da je njegov pristup posebno zanimljiv sarajevskoj publici jer se, kaže, razlikuje od lokalnih likovnih praksi.
“Svaki likovni jezik je svijet za sebe i tačno se osjeća kada čovjek dođe u neki drugi grad. Na primjer, kada neko iz Bosne dođe u Bar, osjeti se po njegovom likovnom rukopisu da predstavlja podneblje u kojem živi, radi i stvara”, zaključuje Lutovac.
