Monitor pluralizma medija, koji je objavio Centar za medijski pluralizam i slobodu medija, kako navode iz ove organizacije, "sredstvo je koje mjeri 'temperaturu' rizika po medijski pluralizam u datoj zemlji".
U izvještaju platforme "Bezbjednost novinara" za 2023. se navodi i da je, prema Monitoru pluralizma medija, Turska na prvom mjestu, gdje je "temperatura" rizika po medijski pluralizam 82 odsto.
Slijede Albanija sa 70 odsto, Poljska sa 67 odsto, Mađarska ima 66 odsto, u Bugarskoj je rizik po medijski pluralizam 66 odsto, u Sloveniji, Srbiji i Grčkoj po 64 odsto, u Rumuniji 63 odsto, dok je poslije naše države (na 10. pozicija) i posljednja država u grupi sa visokim rizikom - Malta, koja ima 61 odsto.
U izvještaju se konstatuje da se ekonomska i regulatorna ovlašćenja "zloupotrebljavaju za 'hvatanje' javnih i privatnih medija i njihovo pretvaranje u propagandno oružje vladajućih partija", a istovremeno, dodaju, "stvaraju neprijateljsku ekonomsku i političku klimu za nezavisne medije".
Takozvano "hvatanje medija" (media capture) postiže se pakovanjem i politizovanjem medijskih regulatornih organa i savjeta javnih medija, usmjeravanjem javnih fondova, kao što su reklame i medijske subvencije, pro-vladinim medijima, te jačanjem medijskih oligarha zavisnih od naklonosti vlade i ciljanjem nezavisnih ili opozicionih medija proizvoljnim ili nesrazmjernim sankcijama.
"Rusija je bila inkubator "hvatanja medija" i invazija Ukrajine išla je ruku pod ruku sa ućutkivanjem preostalog ruskog nezavisnog novinarstva sa strašnim posljedicama".navedeno je u dokumentu.
U Turskoj je, kako se dodaje, "hvatanje" klasičnih medija uglavnom završeno 2018. kada je Medijska grupa Dogan prodata medijima Demiroren, koji su usklađeni sa vladom.
U izvještaju platforme Bezbjednost novinara ističe se da je u 2022. godini, otkako je Rusija pokrenula agresorski rat protiv Ukrajine, najmanje 12 novinara i medijskih radnika poginulo, a 21 povrijeđen je tokom obavljanja svojih profesionalnih dužnosti.
"Rat se dogodio u kontekstu kontinuirane degradacije slobode štampe širom Evrope, uz značajan porast broja pritvorenih novinara", navodi se u godišnjem izvještaju.
Precizira se da je tokom prošle godine platforma objavila 289 upozorenja o ozbiljnim prijetnjama ili napadima na slobodu medija u 37 država, pri čemu su novinari bili ubijani, zatvarani, napadnuti, pravno uznemiravani i podvrgnuti kampanjama klevetanja.
"Ovaj broj uključuje i upozorenja koja se tiču Rusije, pošto su partnerske organizacije odlučile da nastave da prate stanje slobode medija i napade na novinare nakon njenog izbacivanja iz Savjeta Evrope u martu 2022", ističu u dokumemtu.
Generalna sekretarka Savjeta Evrope Marija Pejčinović Burić kazala je, povodom objavljivanja izvještaja, da posljednjih godina bilježimo zabrinjavajući porat napada i prijetnji na novinare.
"Mnogi novinari su pokazali hrabrost, a drugi su platili životom za pravo da izvještavaju o agresiji Rusije na Ukrajinu. Činjenica da mnogi od ovih napada ostaju nekažnjeni ugrožavaju samu osnovu naših društava. Pozivam države članice da ovo pitanje shvate ozbiljno i da u potpunosti poštuju i štite prava novinara, obezbijede njihovu bezbjednost, zaštite svoje izvore i spriječe cenzuru i druge oblike miješanja u njihov rad", poručila je Pejčinović Burić.
Platforma je zabilježila i ubistvo jednog novinara u obavljanju svog posla - Gungora Arslana u Turskoj, dok ih je 2021. bilo četiri.
"Tokom 2022. godine platforma je zabIlJežila 74 upozorenja o napadima na fizički integritet novinara (26 odsto svih upozorenja), 41 upozorenje o pritvaranju i zatvaranju novinara (14 odsto), 94 upozorenja o slučajevima uznemiravanja i zastrašivanja novinara (32 odsto), kao i 80 upozorenja o raznim drugim radnjama koje imaju zastrašujuće efekte na slobodu medija (28 odsto)", precizirano je u saopštenju.
Izvještaj odražava uporni nedostatak napretka u rješavanju 35 slučajeva nekažnjivosti napada na novinare koji su još aktivni na platformi, 26 u vezi sa slučajevima ubistava, među kojima i nekadašnji urednik "Dana" Duško Jovanović, koji je ubijen 27. maja 2004. godine.
