Media centar sa nadom očekuje presudu Osnovnog suda u Podgorici povodom slučaja zloupotrebe službenog položaja članova Savjeta RTCG koji su ignorisali pravosnažne sudske presude i suprotno zakonu imenovali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG.
Kako se navodi u saopštenju koje potpisuje direktor Goran Đurović, Media centar je još u avgustu 2021. godine, prilikom prvog nezakonitog imenovanja Borisa Raonića na funkciju generalnog direktora, javno upozorio članove Savjeta RTCG da Raonić ne ispunjava zakonom propisane uslove. Većina članova Savjeta je ignorisala upozorenja Media centra.
„Nakon donošenja pravosnažne presude Višeg suda po tužbi Nikole Markovića, kandidata za generalnog direktora RTCG na konkursu iz 2021. godine, Media centar je ponovo upozorio članove/ce Savjeta da ulaze u zonu krivične odgovornosti ukoliko ne budu primijenili presudu suda“, kazali su.
Kako dodaju, osim upozorenja NVO, i članica Savjeta Marijana Camović Veličković je upozorila članove/ce Savjeta da bi ponovni izbor Raonića na funkciju generalnog direktora bio nezakonit.
„Predsjednik i troje članova Savjeta RTCG su 1. juna 2023. godine ponovo, sa umišljajem, izabrali Borisa Raonića na funkciju, svjesni činjenice da donose protivzakonitu odluku. Predsjednik i troje članova Savjeta RTCG su ignorisali pravosnažnu presudu Višeg suda u Podgorici koja je sadržala i vrlo jasne smjernice u cilju daljeg postupanja Savjeta RTCG u procesu ponovnog izbora generalnog direktora RTCG. Savjet je imao u junu 2023. godine mogućnost da poništi konkurs i sprovede ponovni postupak izbora ili da izvrši izbor generalnog direktora od preostalih kandidata iz konkursa 2021. godine koji ispunjavaju uslove“, stoji u saopštenju Media centra.
Kako su kazali, nakon ponovnog nezakonitog izbora Raonića u junu 2023. godine, Media centar je podnio krivične prijave protiv pet članova/ca Savjeta RTCG koji su učestvovali u procesu glasanja.
“Po tužbi kandidata za funkcjiju generalnog direktora, Srđana Ćovića, Viši sud u Podgorici je u oktobru 2024. godine pravosnažno presudio da je Raonić nezakonito imenovan na funkciju prilikom postupka sprovedenog 1. juna 2023. godine. Ova presuda je otklonila sve dileme da li su članovi Savjeta RTCG prekršili zakon i počinili krivično djelo glasanjem u junu 2023. godine”, rekli su.
Tužilaštvo je, dodaju, pokrenulo krivični postupak, a članovi/ce Savjeta su se branili ćutanjem pred postupajućim tužiocem.
„Konačno je jedan član Savjeta, Predrag Miranović, tokom postupka saopštio da je tokom glasanja o izboru generalnog direktora 1. juna 2023. godine, zapravo ostao uzdržan jer na glasačkom listiću nije zaokružio nijednog od kandidata”, ističu iz Media centra.
Kako su rekli, priznanje Miranovića dovelo je do toga da Tužilaštvo odustane od optužbe protiv njega, pa se postupak sveo na četiri preostala člana/ce Savjeta koji su učestvovali u glasanju i nezakonitom ponovnom imenovanju Raonića.
Prema njihovim riječima, Media centar nema pravo niti želi da utiče na Sud, ali ima pravo da vjeruje da sud neće imati dilemu da li četiri listića, na kojima je Boris Raonić zaokružen kao generalni direktor RTCG prilikom glasanja 1. juna 2023. godine, pripadaju upravo Veselinu Drljeviću (predsjednik Savjeta RTCG), Filipu Lazoviću, Naodu Zoriću i Amini Murić.
„Matematika prilično jednostavna, od 4 člana/ce Savjeta RTCG koji su tog dana nedvosmisleno glasali, Raonić je dobio 4 glasa za ponovni nezakoniti izbor“, jasni su.
Kako ističu, to koliko je važna presuda u slučaju protiv članova Savjeta RTCG govori i činjenica da je ovo tijelo ponovo, i treći put nezakonito izabralo Raonića na funkciju. Doduše, dodaju, u trećem postupku je donijeta prvostepena presuda, a pravosnažna se očekuje.
„Šta su posljedice ovog slučaja i odluke suda: ukoliko se uvaže dokazi podnijeti od Tužilaštva i činjenice da su donijete dvije pravosnažne presude, koje nedvosmisleno ukazuju da su članovi Savjeta RTCG nezakonito izabrali Raonića na funkciju generalnog direktora, onda je ishod osuđujuća presuda protiv 4 člana Savjeta RTCG“, navodi se u saopštenju.
Poručuju da presuda kojom bi se osudili članovi kolektivnog organa nekog javnog preduzeća ili državnog organa za kršenje zakona i donošenje nezakonitih odluka ne bi bila prva, ali bi bila dobar primjer i podsjetnik za sve sadašnje i buduće javne funkcionere da se ne mogu donositi nezakonite odluke, skrivajući se iza kolektivnog organa.
„Ako bi bilo drugačije, sudska vlast bi poslala poruku da je moguće kršiti zakone, pa i ignorisati odluke suda, za šta bi izgovor bio da takve odluke donose kolektivni organi“, naglašavaju.
Iz Media centra zaključuju da uzavršnoj fazi pregovora sa EU i očekivanim okončanjem procesa zatvaranja poglavlja 23 i 24 tokom sledeće godine, svaka odluka koja dovodi u sumnju primjenu principa vladavine prava i spremnost institucija da imaju jednak odnos prema svim građanima, može dovesti do odstupanja od željenog cilja.
