Iako je Samit u Tivtu dao istorijski zamah i poziciju predvodnika, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola u intervjuu za Dan jasno stavlja do znanja da se u samom finišu pregovora očekuju konkretni i beskompromisni rezultati u ključnim poglavljima.
Crna Gora je nedavno bila domaćin Samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu. Koji su Vaši glavni utisci sa samita i da li smatrate da je on označio prekretnicu u pristupu Evropske unije proširenju?
Mecola: Morao bi da bude. Nadam se da ćemo jednog dana moći da se osvrnemo na ovaj izuzetan samit kao na trenutak kada su stvari krenule nabolje. Samit u Crnoj Gori dao je novi zamah procesu proširenja. Mogao se osjetiti obnovljeni duh energije i posvećenosti.
Iz Tivta sam otišla sa jasnim utiskom da ovo nije samo trenutak proširenja za Crnu Goru i Zapadni Balkan – ovo je trenutak proširenja za cijelu Evropu. Neposredno nakon samita otvorili smo pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom. Zatvorena su još dva pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom. Takođe, poželjeli smo dobrodošlicu predsjedniku Jakovu Milatoviću u Evropskom parlamentu u Strazburu. Sve to pokazuje da je rasprava o pristupanju postala veoma konkretna. Proširenje više nije obećanje za sjutra. Ono je prioritet današnjice.
Tokom Vaše posjete Crnoj Gori, koju ste poruku prenijeli političkim liderima zemlje u vezi sa reformama koje su i dalje neophodne na putu ka članstvu u EU?
Mecola: Mjesto Crne Gore je u Evropskoj uniji. Zemlja ostvaruje brz i stabilan napredak – usvojila je euro, postala članica NATO-a i pridružila se Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Crna Gora je cijenjeni učesnik evropskih programa za istraživanje i kulturnu razmjenu. Sa polovinom pregovaračkih poglavlja već zatvorenih i radom na pristupnom ugovoru koji je u toku, cilj mora biti na vidiku. Evropski parlament je oduvijek bio među najsnažnijim zagovornicima proširenja. Kako se približavamo završnici, možete računati na to da ćemo biti uz vas na svakom koraku.
Evropski parlament je dosljedno naglašavao značaj vladavine prava. Koje reforme smatrate najvažnijim za Crnu Goru u narednom periodu, ukoliko želi da zadrži poziciju predvodnika u procesu pristupanja?
Mecola: Crna Gora će, uvjerena sam, nastaviti da napreduje, uključujući oblasti koje se odnose na pravosudni sistem, borbu protiv korupcije i medije. Odlučnost koju je vaša zemlja pokazala tokom čitavog pristupnog procesa govori sama za sebe. Sa naše strane, u Evropskom parlamentu, posvećeni smo pružanju podrške gdje god možemo. Rekordnom brzinom odobrili smo šest milijardi eura kroz Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, od čega je više od 383 miliona eura namijenjeno Crnoj Gori. Ta sredstva biće usmjerena na podsticanje ekonomskog rasta, jačanje javnih usluga i podršku zapošljavanju mladih. Važno je da zajedno održimo ovaj snažan zamah i nastavimo sa zatvaranjem svih pregovaračkih poglavlja.
Crna Gora se nada da će postati članica Evropske unije prije narednih izbora za Evropski parlament 2029. godine. Da li vjerujete da bismo nakon tih izbora realno mogli da vidimo predstavnike Crne Gore kako zauzimaju svoja mjesta u Evropskom parlamentu kao punopravni poslanici?
Mecola: Ne postoji ništa što bih više željela nego da poželim dobrodošlicu crnogorskim poslanicima u Evropski parlament. Tokom boravka u zemlji, svaki lider sa kojim sam razgovarala istakao je koliko je Crna Gora odlučna da do 2028. godine postane 28. država članica Evropske unije. To je cilj i nadam se da će u ovom procesu zasnovanom na zaslugama biti zatvoren dovoljan broj poglavlja kako bi taj cilj postao stvarnost.
Proširenje nije milosrđe, već investicija
Nakon sastanaka sa crnogorskim zvaničnicima i poslanicima, da li ste stekli utisak da postoji dovoljno političke volje da se sprovedu reforme koje Brisel očekuje?
Mecola: Obraćanje vašem parlamentu nešto je što ću uvijek pamtiti. Ovo putovanje odnosi se na zajednički napredak, a Crna Gora nastavlja da ostvaruje značajne prekretnice jednu za drugom. Kada ljudi pogledaju Crnu Goru, vide zemlju odlučnu da zauzme svoje mjesto kao članica Evropske unije. Proširenje je dvosmjeran proces. Ono nije čin milosrđa. To je geopolitička investicija koja čini naš cijeli kontinent sigurnijim, stabilnijim i prosperitetnijim. Kako se približavamo prvom proširenju nakon više od jedne decenije, ne bi trebalo da izbjegavamo razgovor o strahovima i zabrinutostima građana. Moramo konkretno pokazati opipljive koristi koje proširenje donosi, gradeći pritom povjerenje i sigurnost.
