Program obilježavanja 25 godina od pokretanja časopisa „Matica“ održan je sinoć u Matici crnogorskoj. U „Matici“ je, zaključno sa stotim brojem, svoje radove objavilo oko 580 autora iz Crne Gore i inostranstva koji su zastupljeni sa preko 1.800 priloga na više od 47.000 strana.
Analiza bibliografske građe u Bibliografiji koju je uradila Nada Drašković ovim povodom pokazuje da je najviše radova u dosadašnjem periodu objavljeno iz oblasti društvenih nauka. Ukupan tiraž do sada objavljenih brojeva je 57.800 primjeraka.
Urednik prvih 100 brojeva, Marko Špadijer, istakao je da je stvorenasinergijačasopisa i Matice crnogorske.
„Programi Matice crnogorske su uređivačka platforma Časopisa, a onje doprinio njenojvidjivostiu javnosti.Časopis je okupio značajan crnogorski stvaralački potencijal. Pokazao je postojanost i trajnost. Četvrt vijeka nije, za naše prilike, kratak period kontinuiranog izlaženja neke periodične publikacije. Časopis Matica već sada spada u ekskluzivan brojcrnogorskih časopisa sa tolikim „stažom“, a tek jena kraju početka“, rekao je Špadijer.
On je zahvalio saradnicima i donatorima koji su tokom četvrt vijeka izlazili u susret redakciji čak i onda kad su, kaže, materijalne prilike bile nepovoljne. Inicirao je i da se 28. januar, dan kada je 2000. godine na sjednici Upravnog odbora donesena odluka da se pokrene i imenovana Redakcija ubuduće obilježava kao dan časopisa Matica.
Član Savjeta Matice, Novica Samardžić podsjetio je na predvečerje pokretanja časopisa.
„Borba za slobodnog pojedinca i slobodni narod, duh tolerancije i otpor nasilju,preispitivanje nasljeđa i osvjetljavanje s pozicije novih saznanja i afirmisanje principa ljudskosti - bio je nesputan vidokrug za sve spremne da šire granice spoznaje, razbijaju stereotipe i iluziju o zauvijek datim rješenjima, ne povlađuju trendovima i ne gube iz vida neophodnost opreza i sumnje“, rekao je Samardžić.
Dodao je da je Špadijer bio „najvatreniji zagovornik, pokretač i realizator časopisa“, a njegova „desna ruka i duša redakcije, sekretar, neumorni organizator svih redakcijskih poslova“ Danka Barović.
Na promociji je govorio još jedan član Savjeta časopisa, politikolog i profesor Dragutin Lalović, povjerenik Matice crnogorske za Hrvatsku, koji je istakao da časopis traži da izađete izvan granica Matice i da ih širite, a ne samo da budete instrument njenog Programa, koliko god on bio pametan, ambiciozan i argumentovan.
„Nakon niza godina Crna Gora se nalazi u situaciji da više nema providensijalnih osoba iza kojih bi trebalo praviti sljedbe i koje su uvijek iznimno ugrožavale demokratsku bit Crne Gore, drugim riječima kolektivnu samosvijest njenih građana. Sada je to demokratija koja zavisi od samih građans i ta demokratija vam se očigledno ne sviđa. Naravno da vam se ne sviđa. Demokratija se liječi demokratijom, a između ostalog i vrhunskim časopisima kao što je Matica. U demokratskom ambijentu u kome se vodi bitka između crnogorske i srpske ideje, časopis Matica ima nezamjenjivo mjesto, a u njoj je to imao i Marko Špadijer, kao i njegov nasljednik Dragan Radulović“, kazao je on.
Obilježavanje 25 godina časopisa Matica uveličale su i predstavnice filatelističkog tima Pošte Crne Gore Aleksandra Perović i Aleksandra Božović koje su realizovale posebnu markicu i koverat prvog dana posvećenu časopisu.
„Marka je ambasador zemlje iz koje dolaze, pa se nadamo da će i ovo naše izdanje širom svijeta pronositi priču o časopisu Matica“, rekla je Perović.
Novi urednik časopisa Dragan Radulović istakao je da je 25 godina i 100 brojeva kontinuiranog izlaženja časopisa podvig kojim bi mogle da se pohvale i bogatije kulture nego što je crnogorska.
„Časopis Matica je učestvovao u kreiranju politike i strategije Matice crnogorske i sa toliko tekstova, saradnika iz Crne Gore i inostranstva predstavlja nešto grandiozno, značajno i što se mene tiče ovi ljudi s kojima sarađujem neće mi dozvoliti da nešto pokvarim“, rekao je Radulović.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović ocijenio je da je jubilej 100. broja Matice pokazatelj da u konkretnom slučaju nije bilo amaterizma, od koncepta do realizacije, tako da ovaj časopis čini aktivnu legitimaciju u savremenom crnogorskom izdavaštvu.
„Zahvaljujući iskustvu i predanom radu na svakom broju časopisa njegovog glavnog i odgovornog urednika Marka Špadijera, danas možemo, bez bilo kakvog prigodničarskog pristupa, objektivno saopštiti da objavljeni brojevi Matice predstavljaju vrijednu zaostavštinu u crnogorskoj kulturi i nauci, s obzirom da su između korica na toliko naslova i stranica anticipirani tokovi i projekcije prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Crne Gore, mada je u bibliografiji ovog časopisa obuhvaćena i šira tematika, koja je po procjenama uredništva bila u funkciji spoznaje nepoznatih ili manje poznatih fenomena kod crnogorske čitalačke publike“, kazao je on.
To je, kako je dodao, ujedno potvrda da časopis nije samo bio usmjeren prema stručnoj nego i široj javnosti.
„Treba ukazati i na činjenicu da se u kontinuitetu bavio sadržajima od interesa za naše iseljeništvo, prije svega, onaj dio sa prostora nekadašnje Jugoslavije, o čemu svjedoči veliki broj saradnika ovog časopisa sa pomenutog područja“, rekao je Jovović.
Apostrofirao je da „gotovo nema ličnosti iz društvenog života Crne Gore, odnosno intelektualca koji za proteklih četvrt vijeka nije objavio članak u ovom časopisu.“
Poručio je da Matica crnogorska nastavlja svoju misiju, da preko časopisa, kao i u ukupnoj svojoj izdavačkoj djelatnosti afirmiše i njeguje autentični iskaz crnogorskog jezika, ostavljajući mogućnost saradnicima da autonomno predlože uredništvu na kojoj od varijanti crnogorskog jezika žele da objave članak.
Na kraju programa on je Špadijeru uručio i prigodnu Plaketu uz zahvalnost za njegovu posvećenost i rad „koji zaslužuje da bude verifikovan najvišim državnim priznanjem – Trinaestojulskom nagradom.“
