Ispravka netačnih navoda
Priča o maskama sa bakar-oksidom, koje su se u avgustu pojavile na hrvatskom tržištu, privukla je pažnju mnogih medija iz regiona. Brojni članci o maskama “ubicama virusa” nisu ponudili objašnjenje kako ove maske ubijaju virus, niti da li se one mogu smatrati sigurnijom zaštitom od infekcije virusom SARS-CoV-2.
Naučni dokazi o efikasnosti maski sa bakar-oksidom
Iako nisu svi medijski izvještaji eksplicitno tvrdili da ove maske pružaju potpunu zaštitu od ovog virusa, jasno je da neodređena tvrdnja da maske “ubijaju virus” može razviti lažni osjećaj sigurnosti kod čitatelja/ki i navesti na zaključak da nošenje ovakvih maski “ukida” potrebu za pridržavanjem ostalih mjera predostrožnosti. Nedorečeni medijski izvještaji o maskama sa bakar-oksidom bili su, stoga, povod da istražimo postojanje dokaza o efikasnosti ovih maski u sprječavanju infekcije virusom SARS-CoV-2.
Postoji više studija (1,2,3,4) koje dokazuju da se bakterije i virusi (uključujući i virus SARS-CoV-2) kraće zadržavaju na čvrstim površinama presvučenim bakrom i njegovim jedinjenjima nego na plastici, teflonu ili nehrđajućem čeliku. Međutim, ne postoje dovoljno jasni dokazi da bakar-oksid u gore spomenutim medicinskim maskama ima isti efekat.
Jedina dostupna studija koja je potvrdila neutralizirajuća svojstva bakar-oksida na površini maski, objavljena 2010. godine, nije rađena na običnim medicinskim maskama sa bakar-oksidom o kojima je ovdje riječ, već na maskama respiratorima (“N95 maske”) - koje i bez tog spoja filtriraju do 95% udahnutih čestica veličine 0.3 mikrona. U eksperimentu je vršeno testiranje opstojnosti dva virusa gripe (H9N2 i H1N1), dok virus SARS-CoV-2 spada u grupu humanih koronavirusa.
Dalje, studija je prvenstveno testirala koliko bakar-oksid može “pomoći” u zaštiti od prenošenja virusa putem dodira, jer do zaraze virusom ili bakterijom može doći usljed nepranja ruku nakon diranja nošene maske, ili usljed nepravilnog rukovanja i odlaganja maske. Ovom studijom se nastojalo utvrditi da li bi maske impregnirane bakar-dioksidom smanjile mogućnost zaraze i kontaminacije na taj način:
Korištenje biocidne maske može značajno umanjiti rizik od kontaminacije ruku ili okruženja, time i infekcije, usljed nepravilnog rukovanja i odlaganja maski.
(...)
Izrada biocidne maske (...) koja je sposobna da patogene koji dođu u kontakt s njom učini neinfektivnim, može značajno smanjijiti prijenos patogena i kontaminaciju nosilaca i okoline. To se može dogoditi kada zdravstveni radnici dodiruju svoju masku, ali zatim ne uspijevaju da pravilno operu ruke, ili operu uopšte, ili kad masku odlažu bez odgovarajućih mjera opreza za sigurno odlaganje. Pored kontaminacije zbog loših praksi pranja ruku, postoje dokazi o drugim problemima, kao što je osipanje patogena sa hirurških respiratora na pacijente u operacijskoj sali, što povećava rizik od nozokomijske infekcije.
Što se tiče prenošenja virusa putem kapljične zaraze, ili zaraze putem aerosola, u ovoj studiji je toj problematici posvećena svega jedna rečenica:
Dodatno, značajno smanjenje virusnog opterećenja na maski bi trebalo zaštititi one koji je nose od udisanja virusa tokom dužeg nošenja maske.
Na web stranici kompanije Rinigard, uvoznika maski sa bakar-oksidom za Hrvatsku, nije jasno navedeno da ove maske “ubijaju virus” tokom njihovog nošenja na licu, odnosno da preventivno nošenje ove maske pruža efikasniju zaštitu zdravoj osobi od infekcije virusom SARS-CoV-2.
Na stranici ove kompanije se navodi da ove maske neutraliziraju SARS-CoV-2, te se spominju rezultati dva testa efikasnosti u neutralizaciji virusa SARS-CoV-2. No, sami izvještaji o testiranju nisu priloženi, iako su navedeni nazivi dva laboratorija koja su ove testove sproveli (State Key Laboratory of Emerging Infectious Diseases, University of Hong Kong, i P3 Lab of Fudan University, Shanghai, China). Pretragom ovih laboratorija također nismo pronašli takve izvještaje.
Kompaniji Rinigard smo se u proteklih desetak dana obratili više puta sa molbom za uvid u spomenute izvještaje, no nismo dobili nikakav odgovor do objave ove analize.
U zaključku na stranici uvoznika, pored rezultata ova dva testa, akcenat je zapravo na efikasnosti u sprječavanju infekcije koja nastaje zbog nepravilnog rukovanja maskama - a ne sprječavanju infekcije do koje bi došlo usljed udisanja virusa:
Dodir maski i lica česta je navika [18] pa stoga rukovanje, uporaba i odlaganje običnih maski za lice mogu značajno povećati unakrsnu kontaminaciju, prijenos virusa i virusnu infekciju.
(...)
Prisutnost antivirusne netkane tkanine, kako u sloju u dodiru s licem, tako i u vanjskom sloju maske, značajno smanjuje rizik od unakrsne kontaminacije tijekom uporabe, rukovanja s maskom i odlaganja maske. Unutarnji sloj je posebno relevantan za asimptomatske pojedince, koji nesvjesno kontaminiraju svoje maske, čineći ih opasnim predmetom. Rukovanje i skidanje maske može kontaminirati njihove ruke ili rukavice te posljedično nenamjerno onečišćuju ostale površine na dodir, kao što su ručke i tipke dizala. Odlaganje kontaminirane maske u zajedničke prostore može stvoriti unakrsnu kontaminaciju jer ove površine mogu dodirnuti neizložene osobe, koje se zatim mogu zaraziti.
Iz ovoga je jasno da ni sam uvoznik ne tvrdi da maske pružaju bolju zaštitu od infekcije virusom SARS-CoV-2 dok ih nosimo na licu, odnosno ne tvrdi da zdrave osobe nošenjem ove maske mogu biti sigurne da se neće zaraziti ovim virusom kapljičnim putem ili preko aerosola. Ono što uvoznik tvrdi jeste da može značajno smanjiti rizik od unakrsne kotaminacije putem ruku, rukavica i ostalih površina, u poređenju s običnim maskama.
Izvještavanje o uvozu “maski-ubica” privuklo je pažnju medija, te je portalN1objavio članak 26. augusta, u kojem su pitali Krunoslava Capka, direktora Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, da li ta ustanovo preporučuje maske s bakar-oksidom.
"Nemamo znanstvenih dokaza od relevantnih instituta niti dokumentaciju da bismo mogli preporučiti te maske. Zamolili smo i HALMED (Agencija za lijekove i medicinske proizvode) za preporuku, no još nemamo odgovor, pretražuje se literatura.
U ovom trenutku ne preporučamo nabavljanje tih maski, ali ako dobijemo potvrdu ili certifikat, preporučit ćemo i njihovo korištenje", rekao je Capak.
Raskrinkavanje je također kontaktiralo Agenciju za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske (HALMED) sa upitom o uvezenim bakar-oksid maskama. Iz Agencije su nam odgovorili 31. augusta i pojasnili da su one klasifikovane kao i obične medicinske maske.
Predmetne maske s bakrovim oksidom stavljene su na tržište kao medicinski proizvod I. klase rizika te kao maske koje sukladno normi EN 14683:2019+AC:2019 odgovaraju Tipu IIR. Medicinske maske Tipa IIR prvenstveno su namijenjene smanjivanju prijenosa potencijalno infektivnog materijala s bolničkog osoblja na pacijenta tijekom kirurških zahvata ili drugom medicinskom kontekstu sličnih zahtjeva. Maske Tipa IIR također pružaju zaštitu od prskanja.
Potrebno je općenito napomenuti da bi namjena medicinskih maski u bitnim značajkama trebala uključivati smanjivanje rizika širenja infekcija na način da se smanjuje emisija potencijalno infektivnog materijala iz nosa i usta korisnika koji masku nosi prema drugim osobama i u okoliš. Medicinske i/ili kirurške maske nisu primarno namijenjene zaštiti korisnika koji masku nosi.
Što se tiče efektivnosti bakar-oksid maski, iz HALMED-a su nam rekli:
Mišljenja smo da je razina zaštite koja se može ostvariti predmetnim maskama podjednaka drugim medicinskim ili kirurškim maskama Tipa IIR. Izuzev zaštite od prskanja, razina zaštite usporediva je i s platnenim maskama koje imaju slične funkcionalne karakteristike po parametrima filtracije i razlike tlakova između unutarnje i vanjske strane prilikom disanja.
O fenomenu iskorištavanja dezinfekcijskih svojstava bakra u proizvodima poput maski pisao je i New York Times 19.6.2020. godine učlanku “Bakar vas neće spasiti od koronavirusa” (Copper Won’t Save You From Coronavirus). Michael D. L. Johnson, mikrobiolog sa Univerziteta Arizona, te Karrera Djoko, biohemičarka i mikrobiologinja sa Durham Univerziteta, su u navedenom članku izrazili rezervacije prema maskama impregniranim spojevima bakra rekavši da ih ne bi preporučili porodici, prijateljima i kolegama kao “način za smanjenje transmisije virusa”. Dr. Djoko je pojasnila da efikasnost neutraliziranja mikroba zavisi od toga da li virus dolazi u fizički kontakt sa metalom u maski:
Ako je vaša maska ima samo 1 procenat bakra, to znači da 99 posto te maske nije od bakra, rekla je Dr. Djoko. Ukoliko metal i mikrob ne dođu u fizički kontakt jedan s drugim, maska neće donijeti nikakvu veću korist u poređenju s običnom maskom.
S druge strane, Nenad Jarić Dauenhauer, novinar za teme iz oblasti nauke koji je pisao za naučne časopise uključujući New Scientist,Nature, Chemistry World, Research Europe i Bug, te sadašnji urednik rubrike Znanost na portalu Index(.hr), u članku Stigle su maske koje same ubijaju koronavirus. Evo kako djeluju i kakve sve postoje od 25.8.2020. navodi o čemu sve treba voditi računa vezano za fenomen maski sa bakar-oksidom i drugih “antivirusnih” maski.
Prva stvar oko koje se treba biti obazriv je dizajn maski koji je u suštini isti kao kod običnih medicinskih maski:
Izraelske maske s bakrenim oksidom u suštini su iste po dizajnu i materijalu klasičnim jednokratnim kirurškim maskama. One se predstavljaju kao višekratne s time da se ne smiju prati. To predstavlja određeni problem jer će u roku od oko tjedan dana vjerojatno postati začepljene nekim česticama kože, masnoćama tijela, osušenom slinom, puderom koji se nanosi na lice, prašinom i sl. Stoga je pitanje mogu li one stvarno biti efikasne mjesec dana ili duže kako se reklamiraju.
S druge strane, ideja o maskama koje ubijaju virus, navodi portalIndex, može proizvesti lažan osjećaj sigurnosti od infekcije:
Jedan od problema također je i mogući preuveličani osjećaj sigurnosti koji bi takve maske mogle stvarati. Naime, treba imati na umu da one, baš kao i obične kirurške maske, ne prianjaju savršeno uz lice, što znači da određene količine kapljica mogu proći, a da se ne filtriraju, sadržavale one bakreni oksid ili ne.
Međutim, ni namjena ovih maski u spriječavanju kontaminacije ruku i ostalih površina, a time i infekcije, ne treba biti uzeta zdravo za gotovo, budući da virus neće biti neutralisan momentalno:
Također, treba istaknuti da antivirusne maske, mada mogu djelovati antimikrobno, neće ubijati viruse odmah, u sekundi, već kroz nekoliko minuta. Stoga uvijek postoji mogućnost sekundarne infekcije. Nadalje, one ne djeluju kao filtar koji će ubiti sve viruse koji bi se mogli nalaziti u ljudskom dahu koji prolazi kroz masku. One će s vremenom ubiti samo one viruse koji su zaustavljeni u tkanju maske.
Postojeći naučni dokazi da maske sa bakar-oksidom neutrališu patogene vezuju se za prijanjajuće (N95) maske, ali testirana je njihova efikasnost na viruse gripe. Kompanija Rinigard nam nije ustupula rezultate testova po kojima bakar oksid u medicinskim maskama ima isti neutralizirajući efekat na koronavirus SARS-CoV-2. No i bez tih rezultata, iz zaključaka studije iz 2010. godine, te zaključaka sa web stranice Rinigard, jasno je da nema garancije da ove maske zdravim osobama, koje maske nose preventivno, pružaju bolju zaštitu od infekcije novim koronavirusom nego obične medicinske maske. Isto su nam potvrdili i iz HALMED-a, čiji je stav da bakar-oksid maske nisu sigurnija alternativa običnim maskama kad je u pitanju zaštita od infekcije.Ono u čemu ove maske mogu biti bolje od običnih je sprječavanje infekcije nepravilnim korištenjem i odlaganjem maske, te infekcije usljed nepranja ruku.
Netačni originalni tekst objavljen na Portalu Analitika
Maske koje "same ubijaju virus" stigle u region
Izvor: 24 sata
Maske koje same ubijaju virus od danas se prodaju u Hrvatskoj. Koriste ljekarima, ali i svim ljudima koji žele efiikasnu žele zaštititu od koronavirusa.
- Pojedinačna cijena je oko 5 eura i nabavili smo 128.000 komada u ovoj pošiljci, no to je tek prva u nizu. Očekujemo još narudžbi, posebno, jer su nam se već javili iz Srbije, Mađarske, Austrije i Švajcarke da su zainteresovani za kupovinu – pojašnjavaju iz kompanije koja je uvoznik maski, piše 24sata.
Kažu kako će se cijena, zavisno od količine narudžbe, vjerovatno mijenjati u budućnosti.
Maska se izgledom ne razlikuje od klasične hirurške maski za lice, no prilikom izrade u materijal su inkorporirali bakar oksid s antivirusnim i antibakterijskim svojstvima.
Maskuase može koristiti neograničeno, sve dok se fizički ne uništi ili ne polije vodom. Može se nositi i do tri sata, a potom je treba skinuti, odložiti na ravnu površinu i ostaviti 40 minuta kako bi svojstva materijala neutralizovala patogene.
Izraelski naučnici koji su je osmislili razvili su je putem tehnologije za izradu zavoja i druge vojne opreme, a specifičnost maske leži u činjenici kako se njena djelotvornost ne smanjuje s vremenom.
