„Dalje vidimo, između ostalih, sporni član 18 u kome na mala vrata Abazović uvodi crkvu u državne institucije! E pa neće moći“, ističe Marković.
To se, dodajem kosi sa članom Ustava koji jasno kaže da je crkva odvojena od države.
„Vješto idete na ruku crkvi Srbije, ali vam to neće proći neopaženo čak ni kada to želite da izvedete preko Crnogorske crkve, jer nijedna crkva niti vjerska zajednica nema pravo da se miješa u državne institucije“, kaže Marković.
Pita i zašto Vlada nije navela od kad Crnogorsku crkvu priznaje.
„Njeno vrijeme postojanja takođe nije navedeno, jer sve sto je napisano je u koliziji sa tzv. Temeljnim ugovorom koji je potpisao sa Crkvom Srbije“, dodaje Marković.
Prema njenim riječima, temeljni ugovor nikako nije smio da potpiše sa Crkvom Srbije jer je to suprotno sa Ustavom Crne Gore.
„A šta je sa našom dosadašnjom crkvenom imovinom i prošlošću koju je takođe potpisom na istom sramnom aktu negirao najdirektnije u korist tuđe crkve i tuđe države. Ja sam upravo zbog svega gore navedenog ukazivala i prije potpisivanja TU na Ombudsmana da po zakonu koji mu daje Zakon o zaštitniku ljudskih prava i sloboda po članu 2 i članu 18 ima pravo da zatraži TU na uvid kako bi ocijenio isti i ukazao na diskriminatorske tačke u njemu. I pored jasno propisanog Zakona o Ombudsmanu i ovlašćenjimautvrđenim ovim članovima, Siniša Bjeković se i tada i sada, a i po pitanju Zakona o vjerskim zajednicama koji je donešen 2021. godine, odlučio na nereagovanje što je po pitanju interesa Crne Gore postalo njegova praksa“, zaključuje Marković.
