Saradnica na programina U Centru za građansko obrazovanje (CGO), Maja Marinović, poručila je povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, da zaštita žena od nasilja počinje brzim i odlučnim odgovorom institucija.
"Centar za građansko obrazovanje ukazuje da i ovog Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama svjedočimo poraznim činjenicama - tokom ove godine u Crnoj Gori počinjena su čak četiri femicida. Svaki od ovih izgubljenih života potvrđuje da sistem nije uspio da zaštiti žene, da institucije nijesu reagovale na vrijeme i da društvo i dalje toleriše nasilje koje završava najtragičnijim ishodom", ističe Marinović.
Dok svijet obilježava 30 godina Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, nasilje nad ženama, kako kaže Marinović, ostaje jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava.
"CGO naglašava da ovi slučajevi nijesu izolovani incidenti, već opomena da kao društvo još uvijek ne prepoznajemo nasilje kao problem svih nas. Kada počinioci prolaze s blagim kaznama, kada se žrtvama ne vjeruje, a upozorenja ignorišu, nasilje se normalizuje i ohrabruje", ističe Marinović.
Ona ističe i da je ozbiljnost problema konstatovan i u Izvještaju Evropske komisije za 2025. godinu.
"Ističući i podatke da svega 10% presuda za nasilje rezultira kaznom zatvora, kao i da, po istraživanju javnog mnjenja, trećina građana i građanki vjeruje da žene izmišljaju tvrdnje o psihičkom nasilju, iako je upravo ono najrasprostranjeniji oblik nasilja nad ženama u Crnoj Gori. Istovremeno, najnovije istraživanje Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiju i Sigurne ženske kuće pokazuje da je svaka peta žena doživjela neki oblik nasilja, dok više od polovine nijesu potražile pomoć, uz napomenu da je stvarna rasprostranjenost vjerovatno i veća zbog neprijavljivanja", navodi Marinović.
Poručuje da ovi zabrinjavajući podaci svjedoče o duboko ukorijenjenom nepovjerenju prema ženama, minimiziranju nasilja i sistemskoj nekažnjivosti koja obeshrabruje žrtve.
"Uprkos kontinuiranim naporima organizacija civilnog društva, strože sankcionisanje femicida i efikasnija zaštita žena i dalje izostaju. Posebno brine nalaz da je gotovo trećina ispitanika/ca žrtvama savjetovala da ćute.
Pored fizičkog, psihološkog, ekonomskog i seksualnog nasilja, sve izraženiji oblik zlostavljanja je digitalno nasilje, koje je i u fokusu ovogodišnje kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Digitalno nasilje obuhvata prijetnje i online uznemiravanje, koordinisane mizogine napade, seksualno uznemiravanje na internetu, neovlašćeno dijeljenje intimnih sadržaja, kao i manipulisan digitalni materijal. U dobar vještačke inteligencije, žene i djevojčice posebno su izložene ovim oblicima nasilja, koji često prate ili prethode fizičkom nasilju", poručuje Marinović.
Ističe da društvo mora biti svjesno svih oblika nasilja nad ženama, nedvosmisleno pružati podršku žrtvama i dosljedno se suprotstaviti nasilju.
"Samo kroz kolektivnu odgovornost, edukaciju i blagovremenu reakciju institucija moguće je prekinuti ciklus nasilja i obezbijediti da žene žive sigurno i ravnopravno. Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra, u znak sjećanja na sestre Mirabal, ubijene 1960. godine u Dominikanskoj Republici zbog njihove borbe za demokratiju i ljudska prava", zaključila je Marinović.
