Podsjetimo Odbor direktora kompanije 13. jul Plantaže odlučio je da smanjenji zaradu izvršne direktorice Verice Maraš za 2020. godinu sa 8 na 4 prosječne mjesečne zarade u kompaniji.
Maraš je u izjavi za medije odgovorila na brojne kritike dijela javnosti, kao i na izjave Draginje Vuksanović-Stanković.
“Tokom posljednjih nekoliko godina, kritike koje se upućuju kompaniji imaju formu koja ne sakriva agresivnost prema meni i prema pojedincima iz Odbora direktora i menadžmenta, ali maskira neprijateljstvo prema onome što je kompanija bila, jeste i biće – veliki crnogorski poslovni sistem, ponos naših građana i ponos naše države”, poručila je Maraš.
Kaže da se zarade u kompaniji utvrđuju u skladu sa važećim aktima, koje donosi Odbor direktora.
“Kritičarima je poznato da država Crna Gora ima većinu članova u Odboru direktora, dok manjinu članova čine predstavnici privatnih investitora, koji su svakako pozvani da učestvuju u radu organa korporativnog upravljanja srazmjerno svom učešću u ukupnom kompanijskom kapitalu”, navodi Maraš.
Ona ističe i da se osim na sjednicama Odbora direktora, izvještaji o poslovanju kompanije, koji između ostalog sadrže podatke o zaradama rukovodilaca, razmatraju i na Skupštini akcionara.
“U skladu sa navedenim, ističem da ni moja zarada, kolika god ona bila, nije nikada skrivana, niti je to smijela biti. Ona je uvijek bila utvrđena, obračunata i isplaćena u skladu sa svim važećim propisima i Menadžerskim ugovorom sa predstavnicima vlasnika, a pored toga i javno objavljena, a priznajem i nerijetko glavna tema mnogih javnih i polu javnih rasprava i spekulacija. Ne sporeći da je moja zarada velika, posebno u postojećim crnogorskim uslovima, ipak ističem i ponavljam da njenu visinu nijesam ja određivala, niti je mjerodavna bila bilo čija volja ili samovolja, već je ista utvrđena od strane vlasnika, odnosno nadležnih kompanijskih organa u skladu sa važećim pravnim propisima, ustaljenom kompanijskom praksom (utvrđenom još od 1993.godine), a sve u zavisnosti od postavljenih kompanijskih ciljeva i ostvarenih poslovnih rezultata”, poručuje Maraš u izjavi za medije.
Visina plate bila promjenjljiva i zavisila je od rezultata kompanije
Direktorica “Plantaža”, navodi i da je visina njene plate bila promjenjljiva i zavisila je od rezultata kompanije, a oni su, kako dodaje, uvijek bili impozantni.
“Ističem da su rezultati postignuti u mom prvom mandatu po svim pokazateljima bili najuspješniji u istoriji kompanije, koja traje više od pola vijeka”, ističe Maraš.
Ona navodi i da moćna međunarodna kompanija, kakva je 13.jul - Plantaže, omogućava visoke zarade i brojne benefite kako zaposlenima, tako i rukovodećem kadru.
“Zato su mnogi neskriveno i iskreno zainteresovani da budu zaposleni, a posebno na rukovodnim mjestima u Plantažama, ali se to ostvarilo, da kažem posrećilo, samo nekima, svakako ne uvijek i najboljima. Mnogi su imali i skrivene želje i težnje da zasjednu na mjesto izvršnog direktora ili u menadžmentu, čak spremni da sebi već unaprijed odrede zarade u najnižim iznosima, svjesni svih onih „uzbudljivih“ mogućnosti kojima bi namirili tu razliku izmedju stvarne i moguće ili preciznije sanjane zarade”, ističe Maraš.
Smatra da da nije moguće istovremeno poslovati transparentno i donositi i sprovoditi nelegitimne i nelegalne odluke.
Podsjeća da je Draginja Vuksanović-Stanković, poslanica SDP-a u Skupštini Crne Gore, javno je iz poslaničke klupe pozvala Vladu Crne Gore da je smijeni sa mjesta izvršnog direktora Plantaža, upravo i isključivo zbog visine mjesečne zarade, što je ocjeni poslanice SDP-a, “bahato, nemoralno i degutatno”.
“Imenovanoj bih poručila samo jedno, da iza mene stoje samo dobri rezultati, relevantni i tačni podaci (kompanijski uspjeh i rezultat), kao i transparentne i javno dostupne činjenice, među kojima spada i visina moje mjesečne zarade. Ipak, ne mogu se oteti utisku da se iza izrečenog za skupštinskom govornicom krije neka višeznačna poruka koja prevazilazi obično političko debatovanje i borbu, pa istu valja dešifrovati, a sve po pravilima pristojnosti, moralnosti i dobrog ukusa, na čemu stalno insistira gospođa Vuksanović-Stanković”, navodi Maraš u odgovoru.
Maraš predsjednicu SDP-a poziva konsultuje zakon na čije kršenje upućuje.
“Stanković, pozivajući se na odredbu člana 41 Zakona o zaradama u javnom sektoru, gubi iz vida da upravo taj član propisuje izuzeće od primjene navedenog zakona i to na zaposlene u privrednim društvima u većinskom vlasništvu Države, koja ostvaruju dobit u poslovanju i uredno izmiruju sve svoje obaveze. Ovo je upravo trn u oku kritičara našeg menadžmenta, koji po svaku cijenu žele obmanuti javnost da je kompanija u dugovima i da bilježi gubitke. Na njihovu žalost, lako je provjerljiva činjenica da su Plantaže kompanija koja u kontinuitetu ostvaruje profit i redovno izmiruje sve svoje obaveze iz ostvarenih prihoda, što me čini posebno ponosnom”, ističe Maraš.
Zbog toga, kako dodaje, pozivanje na kršenje odredbi Zakona o zaradama u javnom sektoru predstavlja „pucanj u prazno“.
“Ukazujem, da i pored činjenice da zarade zaposlenih u našoj kompaniji ne podliježu ograničenjima u skladu sa navedenim zakonom, ipak ću istaći činjenicu da je i moja i zarada ostalih zaposlenih u kompaniji utvrđena u skladu sa svim principima propisanim članom 5 ovog Zakona, apostrofirajući upravo princip fiskalne održivosti zarada. U obraćanju gospođe Stanković izostala je preciznost i kod pozivanja na navodno kršenje Vladinih mjera, pa je ostalo nejasno koje mjere Vlade gospođa Stanković smatra prekršenim, jer ako već u načinu utvrđvanja moje zarade pokušava pronaći nešto nezakonito za šta bi se „uhvatila“, onda je za očekivati da, makar, pokaže minimum profesionalne odgovornosti, pa nam saopšti koje su to mjere Vlade u konkretnom slučaju prekršene”, zaključila je Maraš.
Godišnji profit 2,7 miliona eura
Govoreći o poslovnim rezultatima “Plantaža”, Maraš navodi da, za vrijeme od kad je na poziciji izvršnog direkora, 2008. do danas u kompaniji sa 10 miliona čokota vinove loze proizvedeno je ukupno 242 mil.kg vinskog i stonog grožđa, što prosječno godišnje iznosi 20,2 mil.kg, proizvedeno je 14 mil.kg breskve, što prosječno iznosi 1,2 mil.kg.
“U mom mandatu kompanija je ostvarila ukupan prihod u iznosu preko 390 miliona eura, što prosječno godišnje iznosi 32,5 miliona, od čega na domaćem tržištu 40%, a 60% na inostranim tržištima u više od 40 zemalja svijeta. Za ovaj period od 12 godina u robnoj razmjeni sa inostranstvom, kada je vino u pitanju, Država je ostvarila suficit u vrijednosti od preko 150 miliona eura. Za ovaj period ostvaren je profit od 32 miliona eura, što prosječno godišnje iznosi 2,7 miliona eura”, poručila je Maraš.
Kompanija je, kako dodaje, poslovala društveno odgovorno, pomažući naše građane, ustanove i druge subjekte iz oblasti kulture, sporta, umjetnosti... Po ovom osnovu, kompanija je od 2008. godine do danas izdvojila preko 5 miliona eura, ističe Maraš.
“Tokom posljednjih desetak godina, kompanija se vrlo uspješno izborila sa posljedicama ekonomsko-finansijske krize i blokade strateškog tržišta Ruske Federacije. Ubrzani razvoj lokalne vinarske proizvodnje na tržištu Republike Srbije, u kombinaciji sa izmijenjenim političkim odnosima između država koje su nekad tvorile državnu zajednicu, uticali su da ovo tržište - koje je smatrano produžetkom crnogorskog nacionalnog tržišta - bude ugroženo”, ističe Maraš.
Prosječna plata 740 eura
Na mjesečnom nivou, kako navodi, zapošljavaju u prosjeku 1.200 radnika, od kojih je 620 u stalnom radnom odnosu.
“Prosječna zarada u kompaniji u iznosu od 740 eura i je veća od državnog prosjeka za 45%, a zarade se isplaćuju redovno, čak i u situaciji u kojoj je tržište u potpunosti prestalo da funcioniše usljed izbijanja pandemije zarazne bolesti Covid-19. Pored toga, uprava kompanije i reprezentativni sindikat obezbjeđuju realan i kvalitetan socijalni dijalog na osnovu kojeg se iznalaze valjana rješenja u ovim više nego kriznim vremenima.
Od 2008, poručuje Maraš, prosječna zarada u kompaniji je sa 440 eura povećana za više od 70%, a u pojedinim godinama mog mandata i više od 100%.
Kritičarima je, ističe Maraš, poznato da je kompanija na bijeloj listi poreskih obveznika.
“Na obračunate i isplaćene zarade, kompanija redovno obračunava i plaća poreze i doprinose, što ima za posljedicu da se značajna novčana sredstva svakog mjeseca slivaju u budžet Crne Gore (to je isti onaj budžet iz kojeg se finansiraju naši kritičari - političke partije koje u kontinuitetu vode negativnu kampanju protiv kompanije). Kompanija je samo u mom mandatu do danas u budžet Crne Gore i lokalne uprave uplatila preko 105 mil.€, što prosječno godišnje iznosi oko 9 mil.€, odnosno trećinu svog ukupnog prihoda. Za ovaj period iz Budžeta države kompaniji je ukupno uplaćeno 27.000€ po osnovu subvencija za razvoj vinogradarsko-voćarskog sektora i proizvodnju hrane. Činjenica je da smo gubitkom ruskog tržišta ušli u problem redovnog izmirenja poreskih obaveza tokom 2017. godine, kada smo ušli u reprogram, da bi početkom ove godine prijevremeno izmirili kompletne obaveze po ovom osnovu”, kazala je Maraš.
Najuporniji, u isto vrijeme, najmanje argumentovani, kritičari rada uprave kompanije su, kako ističe Maraš, oni koja su ili nekada bila zaposlena u kompaniji na menadžerskim pozicijama, ili su po drugim osnovima ostvarivala prihod od saradnje sa kompanijom.
“Zloupotrebljavajući ukazano povjerenje, nezakonito pribavljene informacije površno su tumačili (pri tome, prouzrokovali štete u odnosima sa partnerima), nestručno analizirali i potom ih stručno politički obojili sa ciljem da ih konačno „otkriju“ javnosti i pokušaju da „spasu“ kompaniju od ljudi koji su njeni i radni i životni posvećenici. Kao očigledan i tipičan primjer takvog djelovanja su aktivnosti gospođe Valerije Saveljić, bivše finansijske direktorice u kompaniji, koja je kroz svoj politički angažman izrekla niz neistina i uvreda koje potvrđuju njen nečastan rad i loše namjere. U svakom slučaju imenovanoj nije smetalo da u vrijeme kad je bila finansijska direktorica prima zarade u visokim iznosima, koje bi sada najradije da se iz političkih razloga zaborave ili umanje”, kazala je Maraš.
Ona ističe i da su kritičari “analizirali stvarne činjenice od značaja za poslovanje kompanije, polazeći od premise da ukoliko činjenice ipak ne budu odgovarale njihovim političkim potrebama, na vrijeme revidiraju svoje pogrešne stavove”.
“Međutim, na njihovu žalost i svih drugih sličnih kritičara, crnogorska javnost je zrela i sposobna da prepozna bilo čiji politički „rukopis“ i da na kraju svakome pruži ono što zaslužuje. Ubijeđena sam da će tako biti i u ovom slučaju U želji da se buduće kritike koje će biti upućene ovoj kompaniji sa terena iracionalnog počnu seliti na teren objektivnog, našim kritičarima poručujemo, budući da svi mi dijelimo jedinstven crnogorski prostor i da su oni, nakon svega, takvi kakvi su, opet na kraju – naši. Plantaže će biti i ubuduće globalna, evropska i svjetska kompanija”, zaključila je izvršna direktorica Plantaža Verica Maraš.
