Mandić je to rekao na Međunarodnoj naučnoj konferenciji "Velika narodna skupština - Podgorička skupština ujedinjenja 1918. godine", koja se održava u Srpskoj kući u Podgorici.
Prema mišljenju Mandića, dileme nema da će se ova međunarodna konferencija tumačiti sjutra na razne načine u svim medijima.
“Ja sam, naravno, srpski političar u Crnoj Gori i mi imamo pozitivan odnos prema Podgoričkoj skupštini i njenom nasljeđu. Posmatrati taj događaj na osnovu konteksta danas pogrešno je jer su se u tom vremenu u Crnoj Gori svi izjašnjavali kao Srbi. Danas to nije tako i mi poštujemo pravo da se izjašnjava kako ko želi, ali tražimo i da se nama poštuje pravo da baštinimo tradicionalni srpski identitet i da budemo Srbi”, rekao je Mandić.
On je naglasio da je ujedinjenje 1918. godine bilo želja cijelog naroda.
“Unitaristička ideja je imala podršku velike većine naroda tada u Crnoj Gori”, smatra Mandić.
Mandić je podsjetio da su se Crna Gora i Srbija razdvojile 2006. godine. No, ističe, ni danas ne može da se nađe konsenzus o ključnim pitanjima.
“Nama je bilo važno da oslobodimo ljude u Crnoj Gori i to smo uspjeli 2020. godine. Ali pravim predstavnicima srpskog naroda, voljom međunarodnog faktora, ne dozvoljava se da uđu u Vladu, što je jedinstven primjer na prostorima bivše Jugoslavije. A sve se to dešava iako je srpski narod dominantno zaslužan za demokratske promjene u Crnoj Gori”, naveo je Mandić.
Istakao je da je parlametarnna većina potpisala sporazum kojim se u jednom dijelu precizira da će se dogovor tražiti unutar same te većine. Mandić je izrazio nadu da će se taj sporazum poštovati.
Naglasio je da su ovo izazovna vremena.
“Vidjećemo 12. decembra na sjednici parlamenta možemo li da izaberemo sudije Ustavnog suda, što je važan uslov za sprovođenje fer i slobodnih izbora”, ukazao je Mandić.
Jedan od lidera DF-a je izrazio i nadu da će u Crnoj Gori prevladati mir i dijalog, jer je to, kako je naveo, potrebno Crnoj Gori.
“Mi, kao srpski narod, ostajemo na našim pozicijama i želimo dijalog i dogovor sa svima u Crnoj Gori. Princip koji se mora poštovati jeste da se mora uvažavati volja naroda. Mi Srbi zelimo dijalog i dogovor sa Bošnjacima i Albancima i našim rođacima Crnogorcima, poštujući svakako princip da smo različiti”, naglašava Mandić.
Kako je istakao prof. dr Aleksandar Rastović, Podgorička skupština izaziva veliku pažnju i 104 godine nakon njenog održavanja. On smatra da je u pitanju događaj koji nije bio važan samo za Crnu Goru nego i šire Balkansko poluostrvo.
“To je bio događaj kojim je ostvarena vjekovna težnja srpskog naroda i žitelja sa ovih prostora da dođe do ujedinjenja u državnu zajednicu Južnih Slovena”, ukazao je Rastović.
On je rekao da su velike sile po mnogo čemu imale dvostruke standarde, opisujući detaljno kako su postupale i kakve su odluke donosile u to vrijeme.
Prema ocjeni prof. dr Ivane Krstić Mistridželović, nema sumnje u demokratski karakter Podgoričke skupštine. Ona je istakla i da je nesumnjivo da je njene odluke podržavala velika većina naroda u Crnoj Gori tada, i svaka dilema u tom smislu je otklonjena.
“Što je kasnije potvrđeno i međunarodnim priznanjem”, naglasila je Krstić Mistridželović.
Direktor Srpske kuće Emilo Labudović pročitao je pismo akademika Zorana Lakića, koji nije bio u mogućnosti da prisustvuje konferenciji.
“Čin ujedinjenja bio je izuzetno važan istorijski događaj, to je datum koji jednako pripada cijelom srpskom narodu”, naveo je Lakić u pismu.
