Odluke o prostoru i prirodnim resursima traju duže od jednog mandata i njihove posljedice ne prestaju promjenom vlasti, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poručio nijedna većina nema pravo da potroši ono što pripada čitavoj zemlji i budućim generacijama.
Mandić je to rekao na događaju pod nazivom “Ekološka država Crna Gora 35 godina kasnije - zatvaranje Poglavlja 27”, koji je organizovao skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Prema njegovim riječima, za Crnu Goru priroda nije dekor.
“Naš prostor je malen, ali je raznovrsan, na njemu su planine i mora, rijeke i jezera, plodna zemlja i šume. Ono što na takvom prostoru oštetimo, često ne možemo nadoknaditi, a ono što sačuvamo može da hrani i okuplja buduće generacije”, naveo je Mandić.
On je kazao da odluke o prostoru i prirodnim resursima traju duže od jednog mandata i da njihove posljedice ne prestaju promjenom vlasti.
Zato, kako je istakao, ekološka politika mora biti područje državne odgovornosti i dogovora oko najvažnijih ciljeva.
“Političke razlike su prirodne, ali nijedna većina nema pravo da potroši ono što pripada čitavoj zemlji i generacijama koje još nemaju svoj glas”, poručio je Mandić.
On je kazao da je Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene jedno od najzahtjevnijih upravo zato što se ne završava u pregovaračkoj dokumentaciji.
Kako je rekao, njegova stvarna vrijednost vidi se u naseljima bez divljih deponija, u pouzdanom vodosnabdijevanju, čistijem vazduhu i sigurnijem upravljanju otpadom.
“U Evropsku uniju (EU) treba da unesemo najbolju Crnu Goru, koja čuva svoje rijeke, šume, jezera i more”, naveo je Mandić.
On je poručio da se održivi razvoj prostornog planiranja, turizma, energetike i poljoprivrede mora sprovoditi na način koji će biti komplementaran sa prirodnim ljepotama Crne Gore.
“Posebno moramo čuti lokalne zajednice. Ljudi koji žive uz rijeku, šumu, jezero ili zaštićeno područje najbolje vide promjene u prostoru. Njihovo znanje i interes ne smiju se pojaviti tek kada su odluke već donijete”, kazao je Mandić.
Istovremeno, kako je naveo, zaštita prirode mora donijeti i opipljivu korist tim zajednicama, bolju infrastrukturu, podršku održivoj poljoprivredi i turizmu, nova zanimanja i razlog da mladi ljudi ostanu u zemlji i na prostoru gdje su življeli njihovi preci.
“Ne može se govoriti o kvalitetnom životu tamo gdje ljudi udišu zagađen vazduh, nemaju bezbjednu vodu, ili strahuju od požara i poplava”, istakao je Mandić.
On je rekao da suše, požari, poplave i toplotni talasi više nijesu udaljeni scenariji od Crne Gore i da zato priprema za klimatske razlike mora biti ugrađena u prostorno planiranje, izgradnju infrastrukture i rad lokalnih službi.
“Prevencija je odgovornija i jeftinija od popravljanja štete nakon svake krize”, dodao je Mandić.
On je istakao da odgovornost za ekološku državu ne može biti posao samo jednog ministarstva.
Kako je naveo, Vlada sprovodi politiku, Skupštine nadzire njenu primjenu, lokalne samuprave upravljaju velikim dijelom svakodnevnih poslova, struka upozorava na rizike, a privreda i građani moraju poštovati pravila.
“Ekološka država nije završen projekat koji jednom proglasimo i ostavimo iza sebe. To je obaveza koju svaka generacija preuzima i potvrđuje svojim odlukama. Naša generacija ima priliku da evropsku integraciju poveže sa obnovom te obaveze, da u EU uđemo kao da u EU uđemo kao uređena država koja zna vrijednosti svog prostora i umije da ga zaštiti”, rekao je Mandić.
