Kako je saopštio izvršni direktor Saveza slijepih, Goran Macanović, ta organizacija je kao i više puta ranije prinuđena da reaguje na neutemeljene i neargumentovane stavove trgovaca u vezi sa obavezom obilježavanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu.
“Na jučerašnjoj sjednici Odbora trgovine Privredne komore, predsjednik OdboraJovan Lekić, koji permanentno više od šest godina krši Zakon o zaštiti potrošača ne ispunjavajući obaveze koje propisuje, po ko zna koji put je iznio niz neistinitih i diskriminatornih stavova koji se odnose na primjenu Pravilnika o listi proizvoda za koje postoji obaveza obilježavanja na Brajevom pismu”, naveo je on.
Istakao je da je apsolutno netačna tvrdnja da je važeći Pravilnik neprimjenljiv, nefunkcionalan i ekonomski neracionalan.
“Od jula 2019. godine je obilježeno oko 900.000 artikala, što govori o njegovoj primjenljivosti uprkos velikom pritisku Privredne komore prema svojim članovima. O funkcionalnosti je više nego neumjesno da govore trgovci jer o tome mogu ocjenu da daju samo oni na koje se pristupačne informacije odnose, a to su osobe sa oštećenim vidom. Kad je pak u pitanju ekonomska neracionalnost, obilježavanje informacija o proizvodima na Brajevom pismu za prethodnih sedam mjeseci je trgovce koštalo prosječno na mjesečnom nivou najviše 30 eura i to jednog proizvođača iz regiona, a 65 odsto trgovaca je imalo prosječan trošak na mjesečnom nivou po proizvodu manji od 10 eura”, precizirao je Macanović.
On ocjenjuje da je skandalozna izjava Lekića da trgovci koji su članovi Odbora trgovine PKCG neće da primjenjuju Pravilnik, što ukazuje na to da su oni iznad Zakona i da im može biti da javno pozivaju na kršenje propisa.
“Osim što je skandalozna, ova izjava zahtijeva energičnu reakciju nadležnih institucija koje moraju da pokažu da su svi pred Zakonom jednaki i da svi, pa i trgovci, moraju da primjenjuju i poštuju propise bez obzira na to da li im se oni sviđaju ili ne. No, da nadležni organi nijesu uvijek odlučni u kažnjavanju prekršilaca Zakona govori i činjenica da su samo u Podgorici u prethodnoj godini podnešene prijave inspekciji za neobilježavanje 185 proizvoda, da je inspekcija za njih 74 utvrdila nepravilnost i za 42 proizvoda najavila pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom. Međutim, po informaciji dobijenoj iz Suda za prekršaje u Podgorici, u prethodnoj godini nije vođen nijedan postupak zbog kršenja Zakona o zaštiti potrošača u dijelu neobilježavanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu”, ukazuje izvršni direktor Saveza slijepih.
Takođe, dodaje da Lekić ne prvi put diskriminiše osobe sa oštećenim vidom pozivajući i podstrekavajući Ministarstvo ekonomije da donese Pravilnik koji će sadržati diskriminatorne norme.
“Njegov predlog da se smanji broj proizvoda i da se obilježavaju samo šamponi od 1 litar, te da se obaveza odnosi na objekte veće od 3.000 kvadratnih metara, kojih u Crnoj Gori i nema, najbolje govori o njegovoj “dobroj namjeri“, a Ministarstvo bi vratilo na rješenja iz prethodnog Pravilnika za koga je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u svom mišljenju ocijenio kao diskriminatoran i tražio da se izmijeni”, smatra Macanović.
Kako kaže, uprkos tome što je Ministarstvo najavilo da će se u narednih nekoliko dana staviti van snage važeći Pravilnik, pozivaju taj resor da ne podlegne pritisku trgovaca i da ne mijenja Pravilnik suprotno proceduri koju propisuje Uredba Vlade Crne Gore po kojoj se mora formirati radna grupa od zainteresovanih strana, te da ne kreira rješenja koja će biti diskriminatorna za osobe sa oštećenim vidom.
“U vezi sa tim, želimo da Ministarstvu, ali i široj javnosti ukažemo i na to da je Pravilnik o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja o proizvodima na Brajevom pismu, podzakonski akt Zakona o zaštiti potrošača, a ne o zaštiti trgovaca i da se pri kreiranju rješenja u njemu mora prvenstveno voditi računa o interesima potrošača, a ne o interesima trgovaca”, rekao je Macanović.
Takođe, u Zakonu o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom govori se o diskriminaciji u pružanju javnih i privatnih dobara i usluga, a propisana je i obaveza države da donosi posebne propise i mjere koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite lica sa invaliditetom.
Podsjetio je i da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u mišljenju o prethodno važežćem Pravilniku ocijenio da su norme Pravilnika diskriminatorne i preporučio Ministarstvu da izmijeni Pravilnik, pa bi prihvatanje predloga trgovaca i ponovno mijenjanje Pravilnika u skladu sa njihovim predlozima predstavljalo ponavljanje diskriminacije prema osobama sa oštećenim vidom.
“Na kraju želimo da vjerujemo da će Ministarstvo ekonomije, ali i drugi nadležni organi svojim postupanjem pokazati da su ljudska prava u ovom slučaju prava osoba sa oštećenim vidom važnija od omogućavanja jednom broju tajkuna da uvećavaju svoje milionsko bogatstvo, a Savez slijepih Crne Gore će i dalje koristiti sve zakonske mogućnosti da se bori za što dostojanstveniji i ravnopravniji život osoba sa oštećenim vidom”, zaključio je Macanović.
