Sa Lunićem, koji je suosnivač i izvršni direktor Savjeta za strateške politike Srbije, Pobjeda je razgovarala o odluci vlade da ne pojača crnogorsko prisustvo u misiji KFOR na Kosovu, a nakon nedavnih tenzija na Kosovu, koje, prema ocjeni Lunića, potencijalno mogu destabilizovati cijeli region.
„Popunjavanje misije KFOR snagama iz regiona predstavlja sjajnu investiciju za budućnost Zapadnog Balkana. Svi donosioci odluka u regionu bi trebalo da budu mnogo više zainteresovani za mir i stabilnost na KiM jer im to direktno utiče i na nacionalnu bezbjednost“, rekao je Lunić Pobjedi.
Lunić smatra i da faktor udaljenosti definitivno utiče na mogućnost prelivanja krize i destabilizaciju cjelokupnog regiona, zbog čega je, kako kaže, uvjeren da bi Crna Gora trebalo da uputi brojniji kontingent vojnika u misiju KFOR.
„Prvenstveno radi sopstvenog nacionalnog interesa, a potom i zbog kontribucije u Alijansi čiji je punopravni član“, ocijenio je Lunić.
Iz Ministarstva odbrane kazali su da svakoj eventualnoj izmjeni na planu doprinosa snagama KFOR-a, mora prethoditi odluka Skupštine, koja bi bila donešena na prijedlog Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Trenutno je Savjet za bezbjednost i odbranu blokiran, jer Crna Gora nema predsjednika Skupštine, koji je i član Savjeta. Ako se trenutni pregovori o vladi, zaista i realizuju, predsjednik Skupštine biće Andrija Mandić, prosrpski i proruski lider Nove srpske demokratije, koja je otvoreni zagovornik NATO pa i same misije KFOR na Kosovu.
Upitan da li će, imajući u vidu Mandićeve stavove, Crna Gora trajno ostati na dva vojnika u KFOR-u, Lunić kaže da bi bivši DF trebalo da podsjeti da je misija KFOR garant opstanka nealbanskog stanovništva na KiM, te da je interes tih građana, kao i interes Beograda, mir i bezbjednost koja se održava bliskom saradnjom sa NATO.
„U tome bi crnogorski vojnici mogli dati značajniji doprinos nego pripadnici misije KFOR iz zemalja koje nijesu upućene u regionalne probleme. Samo ruski interes oličen u vokabularu pojedinih političara ima za cilj neuspjeh misije KFOR i eskalaciju tenzija, ali to definitivno nije i srpski interes. Prema tome, Demokratski front, kao i Savjet za odbranu i bezbjednost, mora znati čijim je interesima posvećen - nacionalnim ili ruskim. Izbor je jasan – veće učešće crnogorskih vojnika, veća je šansa za mir“, ističe Lunić.
On je ocijenio i da mnogi političari projektuju svoju ličnu percepciju bilateralnih odnosa opterećenu iskustvima ratova 90-ih na pripadnike međunarodnih organizacija koje imaju deklarisanu i transparentnu misiju pod mandatom UN.
„Iako je takvo nepovjerenje razumljivo, politička retorika bi trebalo prva da izađe iz začaranog kruga zarobljene prošlosti i orijentisati se ka budućnosti, ekonomskom prosperitetu i regionalnoj povezanosti. Mislim da treba dati šansu mladima da uživaju u demokratskim slobodama i bogatstvu multikulturalnosti, a ne da nas retrogradnost i dalje unazađuje netolerancijom, nasiljem i nedostatkom vizije razvoja. Upravo zato sam uvjeren da je popunjavanje misije KFOR-a pripadnicima Vojske Crne Gore sjajno za početnu investiciju u budućnost regiona“, naveo je naš sagovornik.
NATO ne nameće modele participacije u misijama
Lunić podsjeća na to da NATO nikad ne nameće načine i modele participacije u kolektivnom sistemu bezbjednosti. Međutim, smatra on, Crna Gora bi brojnijim učešćem u misiji KFOR obezbijedila transparentnu posvećenost ciljevima Alijanse u regionu i participaciju uz prihvatljive finansijske troškove.
„Ne treba zanemariti činjenicu da zemlje regiona uglavnom ne posjeduju sposobnosti logističke podrške svojih kontingenata u prekomorskim mirovnim operacijama, ali im blizina KiM omogućuje podršku svojim jedinicama u misiji KFOR“, zaključio je Lunić.
