On je ocijenio da se vladavina prava ne iscrpljuje samo kroz poštovanje zakona, jer oni, teoretski, mogu biti i autokratski.
"Država koja pretenduje na ulazak u EU da bi uspjela u vladavini prava, mora da pokaže, zapravo, i adekvatan nivo političke kulture, koji podrazumijeva adekvatno funkcionisanje svih segmenata političkog sistema, a to znači poštovanje i formalnih i neformalnih pravila. Zato je važan dijalog, transparetnost i stabilnost institucija koja ne zavisi od toga koja je koalicija ili personalni sastav u vlasti", kazao je Lukšić u intervjuu za agenciju MINA.
On je ocijenio da je u Crnoj Gori u procesu pristupanja EU urađeno puno, ne samo što su otvoreni pregovori, već i sva poglavlja.
"Vlada koju sam vodio praktično je za osam - devet mjeseci ispunila ono što se mislilo da je nemoguće u kratkom roku i da će godine biti potrebne, i zaslužila preporuku za otvaranje pregovora u oktobru 2011, prije otprilike deset godina, Imao sam zadovoljstvo da predvodim crnogorsku delegaciju na više međuvladinih pregovora tokom kojih je otvoreno više od 20 poglavlja. Jasno je po tome da je Crna Gora i dalje lider u regionu. Ipak, ukoliko me pitate da li je moglo više za prethodnih deset godina, vjerujem da jeste. Kada se govori o vladavini prava na primjer, jednako kao i kvalitet pravosudnog sistema, tu oblast bi trebalo da karakteriše i kvalitet političkog sistema", kazao je Lukšić.
On smatra da u Crnoj Gori nedostaje dovoljno evropskog optimizma i samim tim i nužne evropske klime, bez obzira na istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju drugačije.
Lukšić je rekao da je jedna stvar reći da ste za članstvo u EU, a druga šta radite da to postignete.
"Dodatno, poći u kontekstu promjene vlasti od toga da je sve ranije bilo pogrešno, je samo po sebi apsurdno i uvodi vas u samodestrukciju. Zato je očigledno potrebno puno političkog, ali i menadžerskog truda da bi se brod usmjerio u pravom smjeru", kazao je Lukšić.
On je ocijenio da u raznim aspektima posljednji Izvještaj o napretku upravo o tome govori.
"Da bi nekoga od skeptika u EU ubijedili da razmišlja na temu proširenja potrebno je da djelujete par koraka ispred, odnosno da razmišljate proaktivno i nudite opipljive razloge zbog kojih će članstvo u EU biti dodatna vrijednost, a ne dodatni problem. Osim političkog sazrijevanja, to znači i sveukupni ekonomski razvoj, i to konkretan i uz dugoročno vidljiv trend, a ne vještački. Vjerujem da je vrijeme za politički dijalog u Crnoj Gori, a produktivan dijalog smatram jednom od ključnih karakteristika kulture vladavine prava", kazao je Lukšić.
On je poručio da svi moraju prihvatiti Crnu Goru takva kakva jeste, suočiti se sa svim njenim prednostima i manama i doći do rješenja.
"Političke elite su ponekad dio problema, a njihova je obaveza da to ne budu. U vremenu dekarbonizacije, digitalne transformacije i održivog rasta, mi izgleda da prvo moramo poraditi na održivosti našeg društva. Tačna je teza da EU nije kompletna bez Zapadnog Balkana, i da se praktično od 2003. godine, kada je perspektiva članstva definisana, ta tvrdnja potencira. Neobično je da 18 godina nakon uspostavljanja Solunske agende, na nedavnom Samitu dolazi do svojevrsnog hlađenja te teme i potpunog zaobilaženja pominjanja bilo kakvog datuma kao podsticaja", kazao je on.
Smatra i da razloga za to ima više.
"S jedne strane, očigledno je da zemlje aspiranti nijesu spremne i da je pred njima mnogo posla. Nedavni izvještaji puno toga ističu. Narativ regiona, i pored brojnih pozitivnih pomaka na planu regionalne saradnje, trenutno koncentriše više oko problema, a manje oko prostora za dalju saradnju, pa se nove inicijative dočekuju ambivalentno. U određenom smislu, i pandemija koronavirusa je pojedine procese usporila, ali pred EU se nalazi nekoliko ozbiljnih izazova", istakao je Lukšić.
On je kazao da Bregzit i sve što se dešavalo u vezi s njim, kako prije tako i nakon, ostavlja određene traumatične posljedice na Uniju.
Kako je naveo, problemi koji postoje oko temeljnih pitanja sa nekim članicama utiču da se unutar Unije formiraju neformalne grupe pristalica, odnosno protivnika proširenja u nekom neposrednom periodu.
"Pitanja vezana za budućnost EU, na primjer njena strateška autonomija koju otvara Francuska, kao i veoma transparentan stav (Emanuela) Makrona da je potrebna unutrašnja reforma da bi Unija bila spremna za proširenje, takođe je od krucijalnog značaja kako bi se razumio aktuelni trenutak", ocijenio je Lukšić.
Prema njegovim riječima, teza da EU nije dovoljno prisutna na Zapadnom Balkanu i da to koriste Kina i Rusija da povećaju svoj uticaj, ne stoji u cjelini.
Lukšić je rekao da je EU veoma prisutna u regionu, kako politički tako i ekonomski kao ključni donator i vjerovatno sam proces koji je dosta tehnokratski utiče na pogrešnu percepciju.
"Ukoliko je, međutim, pitanje da li ima prostora za proaktivniji i neposredniji angažman, kako na rješavanju pojedinih problema, tako i na korekciji različitih oblika devijacija od dobre evropske prakse koja bi trebalo da bude uzor, onda svakako da da. Ali to ne znači da bi Unija trebalo da rješava probleme država, već da bi mogla da igra ulogu akceleratora", kazao je bivši premijer Crne Gore.
Lukšić je rekao da, nažalost, na Balkanu pojedini politički stavovi i podrška različitim reformama često nemaju adekvatan operativni iskaz, i da je to nešto gdje EU može jasno da utiče i da manje zavisi od interpretacije godišnjih izvještaja.
"Što se trećih strana tiče, mislim da ih ne treba po definiciji doživljavati negativno. Mogu biti i koncentrisani na razvoj zemlje ili regiona i komplementarni politici EU. Balkan je u mnogim periodima izazivao pažnju i budio interese. Međutim, prirodnost procesa evropske integracija, ukoliko je praćena jasnim djelovanjem zemlje aspiranta za članstvo u EU, je sasvim uspješan okvir za suočavanje sa eventualno destruktivnim pokušajima uticaja", zaključio je Lukšić.
