Na sastanku je, kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, ocijenjeno da se Američko-jadranska povelja potvrdila kao važan forum i instrument jačanja regionalne saradnje i kanalisanja evroatlantskih aspiracija jugoistočne Evrope.
Govoreći na sastanku, Lukšić je istakao značaj foruma za stabilnost i dalji ekonomski razvoj regiona i promovisanje evroatlantskih vrijednosti država članica.
On je ocijenio da različita iskustva država članice NATO-a i onih koje teže članstvu doprinose boljem razumijevanju savremenih izazova koji nisu svojstveni samo ovom regionu.
Lukšić je istakao da Crna Gora ostaje privržena ispunjavanju obaveza za članstvo u Evropsku uniju i NATO, posebno prioritetima kao što su vladavina prava, jačanje pravosuđa, borba protiv organizovanog kriminala koji doprinose ispunjavanju obaveza iz oba integraciona procesa.
On je pohvalio zajedničko djelovanje država regiona i saradnju u ISAF misiji, slanjem zajedničkog tima instruktora u Avganistan, kao i podršku Strateškog savjetodavnog tima.
Ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić je kazala da „nijedna kuća nije sigurna, ukoliko nema bezbjedno okruženja“ i da je to zajednička odgovornost svih država regiona.
„U tom pravcu, neophodno je da iskoristimo mehanizme kakva je Povelja, a kroz zajedničke projekte i incijative doprinosimo ostvarenju ovih ciljeva, ali i ubrzanom razvoju ovog dijela Evrope“, istakla je Pusić.
Lukšić je nakon bilateralnog susreta sa Pusić ocijenio da je Američko-jadranska povelja kao inicijativa koja se bavi euroatlantskim integracijama vrlo važna Crnoj Gori jer predstavlja okvir za pripremu za buduće članstvo u NATO savezu.
“Jadransko jonsku povelju doživljavamo kao veoma važnu regionalnu inicijativu, koja se bavi evroatlantskim integracijama, i u Crnoj Gori nalazimo da je oa veoma značajan okvir koji nam pomaže da se pripremimo za buduće članstvo”, rekao je Lukšić.
On je zahvalio Vladi Hrvatske za podršku u integracionim procesima, navodeći da će Crnoj Gori veoma značiti njihova iskustva.
“Već možemo reći da je na našim granicama Evropska unija (EU), samim tim i čitav niz nekih modaliteta saradnje koji će nam pomoći da kroz te procese plovimo što bolje”, rekao je on.
Prema njegovim rijčima, na sastanku su evidentirana pitanja o vezama i saradnji nakon što Hrvatska postane član EU.
On je pojasnio da se to prije svega odnosi na granični tretman i potrebu da vrlo brzo na ekspertskoj, pa političkoj ravni , bude dogovoreno sve potrebno da bi se što lakše prošla trazicija.
“Za sada su na tom polju ostvareni značajni rezultati, koji omogućavaju našim građanima jednostavan promet, što znači da novi režim ulaska Hrvatske u EU građani ne treba ni na koji način negativno da osjete, naprotiv. Naša je obaveza da na tom polju što je moguće brže radimo”, kazao je Lukšić.
On je najavio da će početkom naredne godine otputovati u bilateralnu posjetu Zagrebu.
Pusić je kazala da ona i Lukšić imaju »niz zanimljivih tema o kojima treba da razgovaraju«.
»To ni u jednom slučaju nijesu politička pitanja, u smislu da imamo prepreka ili da imamo nekih dilema, več kako najefikasnije da olakšamo komunikaciju ljudi i roba između Hrvatske i Crne Gore«, kazala je Pusić.
Crna Gora, podsjetila je ona, pregovara o članstvu u EU.
»Kada postane članica, ništa od toga neće biti potrebno, ali dok smo u ovoj situaciji naći ćemo rješenja koja će biti najefikasnija«, zaključila je Pusić..
