"Vlada i sindikati često imaju suprotne stavove, ali dok zajedno radimo ispunićemo ono čemu svi težimo, a to je ekonomski rast", poručio je Lukšić, prenosi Mina.
On je naveo da je učešće sindikata u pregovorima za pristup Evropskoj uniji neminovno.
»Cilj završetka pregovora jeste viši nivo pravne sigurnosti koji obezjeđuje zaštitu svih oblika prava, ekonomskog razvoja koji će biti praćen takvim procesom i svakako kvalitetnim investicijama«, smatra Lukšić.
On je rekao da postoji jedna vrsta apela za višim nivoom socijalne pravde, koja je fleksibilna kategorija. Moguće ju je oblikovati po sopstvenim principima, ali mora se zasnivati na tome da ko više radi više i zaradi.
»Ekonomska politika u Crnoj Gori oslonjena na fiskalnu finansijsku stabilizaciju, jer zabrinutost zbog rasta duga je opravdano pitanje i na mjestu je svaka sugestija da se politika javnog duga koncipira da ide ka opadajućem trendu«, kazao je Lukšić.
On je dodao da su u prethodnom periodu vođeni dijalozi koji se tiču reforme tržišta rada, obrazovanja, zdravstva koji u dugom roku mogu pomoći.
»Sporazum o politici zarada do 2015. godine predstavlja sidro budžetske politike u narednom periodu i jedan odgovor na stvaranje prostora da budžetska politika bude više razvojna, a manje socijalno rutinska«, naveo je Lukšić.
On nije zadovoljan sveukupnom situacijom, kao i da je period u kom se živi, period prilagođavanja na posljedice krize.
»Bez obzira na teško vrijeme u kojem živimo, danas mi se čini da ima razloga da počnemo da naginjemo ka optimističnijim tonovima. Ulagani veliki napor u mnogim oblastima daje rezultat, gdje se vidi potpuna saglasnost da Vlada počne hrabrije da radi da bi uticala na investitore da započnu investicije«, smatra Lukšić.
Što se tiče Željezare, Lukšić je naveo da napore Ministarstva ekonomije da se dobije strateški parner u toj fabrici treba shvatiti kao jednu vrstu prekretnice.
»Svaka opstrukcija bilo kog oblika što se tiče investicija u Željezari će biti eliminisana u korjenu«, poručio je Lukšić.
Za rješenje situacije u Kombinatu aluminijuma (KAP), kako je kazao, ulažu se svi napori da ta kompanija ne bude teret, već razvojna šansa.
»On sada nema funkciju, a šansu možemo dobiti kada završimo sa ruskim partnerom, to može biti sporazumnim razvodom ili svađom pred sudom. Pragmatičnije je riješiti to sporazumno«, smatra Lukšić.
Ministar ekonomije Vladimir Kavarić, podsjetio jeda je Vlada incirala raskid saradnje sa Rusima i da se nalazi u procesu realizacije suštinskih zaključaka.
»Država je uvozila struju skuplje, a prodavala je jeftinije KAP-u. Bez toga KAP-a nema, jedini mogući način da ne uvozimo struju, a da KAP funkcioniše je značajno smanjivanje kapaciteta proizvodnje KAP-a«, smatra Kavarić.
I takva odluka je legitimna, dodao je Kavarić, ali ima određene troškove.
»Mogućnost oživljavanja kapaciteta u manjim mjestima, bavimo se i onim što su manji industrijski kapaciteti na nivou Crne Gore«, poručio je Kavarić.
Na sjednici je saopšteno i da Ministarstvo finansija priprema i vrlo brzo će predložiti rješenje koje će ubrzati isplatu svih obaveza koje se tiču Fonda rada.
Lukšić vjeruje da će to uskoro biti bivši problem.
"U narednih nekoliko mjeseci to neće više biti problem", najavio je Lukšić.
Fond je dobio preko 20 hiljada zahtjeva.
Ministar finansija Milorad Katnić je naveo da je Crna Gora danas ekonomski stabilnija nego 2009. godine i u prethodne dvije godine stopa rasta bila je 2,5 odsto.
On je naveo da nijesu prihvatili preporuke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koje su značile i smanjenje zaposlenosti, plata i penzija, već je dogovoreno intenziviranje borbe protiv sive ekonomije, pronalaženje alternativne mjere koje neće ugroziti ni zaposlene ni penzionere.
»Već smo najveće uštede napravili kroz smanjenje privilegija funkcionerima i zaposlenima u državnoj upravi«, dodao je Katnić.
On smatra da je neophodno suzbiti sivu ekonomiju, kao i da su prepoznali tržište akciznih proizvoda, tržište rada ali i maloprodaje kao posebne segmente na koje treba staviti akcenat.
»Nove investicije i ekonomski rast predstavljaju najveći lijek za siromaštvo i sve probleme sa kojima se suočava država«, rekao je Katnić.
Ministar rada i socijalnog staranja, Suad Numanović pozvao je sindikate da socijalnim dijalogom dođu do rješenja svih problema. Socijalni dijalog, kako je kazao, predstavlja kompromis odnosno dogovor koji se nikad ne može završiti.
Govoreći o socijalnom kartonu, Numanović je podsjetio da ta priča traje deset godina, ali da nijesu odustali od toga, kao neke države u regionu jer ga je skoro nemoguće uraditi.
»Imamo čvrstu odluku da to uradimo do 2014. godine«, naveo je Numanović.
Ministar zdravlja Miodrag Radunović kazao je da je potpisivanje granskog kolektivnog ugovora pobjeda socijalnog dijaloga na zadovoljstvo zaposlenih u zdravstvu i poslodavca i dodao da su dalje aktivnosti tog Ministarstva reforma, uređivanje sistema sa ciljem da se unaprijedi kvalitet zdravstvene zaštite.
Predstavnici SSCG je na sjednici zanimalo do kada će se urušavati težak položaj zaposlenih, pitanje neredovnih zarada, neplaćenog prekovremenog rada.
Oni smatraju da država treba da zaštiti zaposlene od poslodavaca, ali i da se više bave socijalnim dijalogom i borbom protiv sive ekonomije.
Generalni sekretar SSCG, Zoran Masoničić kazao je da su i Vlada i sindikati spremni na socijalni dijalog, sa akcentom na to da treba potpisati usaglašene kolektivne ugovore.
»Intenzivna borba protiv sive ekonomije, nastojanje borbe protiv onih koji se ponašaju suprotno zakonima. Naši predlozi su da se pruži podrška privrednicima koji kvalitetno rade, ali to treba pružiti onima koji se bave proizvodnjom i finalnim proizvodima«, zaključio je Masoničić.
