O tom starom naselju sam već pisao, ali sam tada propustio da pomenem važan detalj - kamenu kuću pokrivenu ražanom slamom koja se nalazi u južnom dijelu katuna. Moguće je da je to jedini preživjeli stambeni objekat sa slamnatim krovom na tlu Stare Crne Gore.
Kamene crnogorske kuće su u prošlosti skoro bez izuzetka bile prekrivene ražanom slamom ili tankim kamenim pločama. Slamnati krovovi su počeli da nestaju krajem 19. stoljeća, u doba knjaza Nikole, ali ih je ipak bilo dosta po crnogorskim selima.
Tako je Andrija Jovićević pisao 1911. godine u “Riječkoj nahiji” da su suhomeđne kuće bile “pokrivene i podašvene barinom i ražanom slamom”. “Danas je - nastavlja Jovićević - slamenjača sve manje po mjestima, koja su bliže vodi i glavnim putevima gdje se mogu lako nabaviti tigle. Slamom su samo pokrivene pojate i staje.
Slamenjača ima samo u Bokovu, Kosijerima, Đinovićima, Markovom Dolu i Obzovici, jer su ta mjesta udaljena od glavnih puteva pa je tigle teže prenijeti.
Tamo se i danas sije mnogo raži, gotovo više radi slame no radi žita. Ražana slama traje po desetak godina. Po ostalim mjestima tigla je počela zamjenjivati slamu prije sto godina i više, i broj je tiglenjača sve više rastao, dokle je potpuno istisnuo slamenjače”.
Jovićević je u svojoj knjizi iz 1911. godine znatno uljepšao crnogorsku stvarnost. Slamenjača je bilo sve do polovine prošlog vijeka, o čemu svjedoče i fotofrafije iz tog doba. Danas kuće sa slamnatim ili kamenim pokrivačem predstavljaju pravu rijetkost.
U Progonovićima još ima nekoliko kamenih kuća sa krovom od kamenih ploča. Jedna takva, prekrivena kamenim pločama. nalazi se i u Đalcima, u blizini Štitara. Ali, kuća sa prekrivačem od ražane slame naprosto nema.
O ovoj, u Vučjem dolu, obavijestio me je mještanin Jovo Ćutko i nijesam časio ni časa da je obiđem i fotografišem. U blizini kuće nalazi se i kameno guvno koje je dobro pritisla trava i korov. Na okrajku guvna, nalazi se ploča na kojoj je upisana 1939. godina. Moguće je da je guvno mnogo starije, a da je te godine renovirano.
Kamena kuća smještena je dvadesetak metara dalje, na lijepom mjestu pod kojim se šire ravne terase. Krovni prekrivač od ražane slame je znatno propao, ali je ipak očuvan u dovoljnoj mjeri da se može viđeti kako je to izgledalo u prošlosti. Ispod slamnatog sloja vide se limene ploče. Neko je očito kombinovao moderne materijale sa tradicionalnim načinom gradnje, ali to ipak ne umanjuje ukupni efekat.
