Krajem prošle godine na pruzi Beograd - Bar, između željezničkih stanica Stepojevac i Slovac zbog pada napona u kontaktnoj mreži prekinut je saobraćaj vozova na toj magistrali.
Stručne službe "Željeznica Srbije" konstatovale su da je neko kliještima isjekao sajlu za zatezanje užeta kontaktne mreže usljed čega je došlo do pada oko 500 metara mreže na pomenutoj dionici. Pretpostavlja se da je riječ o pokušaju krađe dijelova koji se mogu prodati kao sekundarne sirovine. Procijenjena vrijednost ukradenog dijela je između četiri i šest hiljada eura...
Krađa tegova- ozbiljan bezbjednosni problem: To je samo jedan od mnogobrojnih slučajeva koji ukazuju na to koliku štetu može da prouzrokuje ljudski nemar i neodgovornost. Ovakvih primjera ima sve više, i predstavljaju ozbiljan problem po bezbjednost željezničkog saobraćaja i putnika.
- Ranije je bilo između trideset i četrdeset krađa godišnje, uglavnom tegova za zatezanje kontaktne mreže. Tokom prošle godine ukradeno je ukupno 230 tegova a samo u januaru ove godine čak 70, kazao je Stijepović Portalu Analitika.
Pored tegova koji se inače najviše kradu, lopovi skidaju bukvalno šta stignu- bakarne kablove, djelove kolosjeka i teretnih kola, kočione papučice, saobraćajne oznake, koje posle preprodaju u sekundarne sirovine-čelik, željezo.. i od toga imaju određenu materijalnu korist.
Zvanični podaci o broju prijavljenih krađa nešto su drugačiji od onih koje u ZICG-u evidentiraju svakodnevnim terenskim obilascima. Naime, tokom prošle godine Ekspozitura policije za kontrolu i bezbijednost na Željeznici registrovala je 9 krađa na dionici Bar- Bijelo Polje. Od tog broja policija je do sada rasvijetlila sedam slučajeva dok su dva još uvjek neriješena.
- U svim slučajevima lica su privedena nadležnoj područnoj jedinici i protiv njih su podnešene odgovarajuće prijave. U šest slučajeva spriječili smo krađu na licu mjesta i tako priveli osam lica koji su namjeravali da otuđe imovinu. Najviše krađa ima u širem i užem dijelu željezničkih stanica u Baru i Podgorici, kazao je Milija Vukanić, rukovodilac grupe za bezbijednost na željeznici za Portal Analitika. On dodaje da je u poslednje vrijeme evidentan blagi pad prijavljenih krađa.
Nije bilo zastoja vozova: Stijepović sa druge strane kaže da i pored gotovo svakodnevnih krađa djelova kontaktne mreže, do sada još nije bilo zastoja vozova na dijelu pruge Beograd- Bar kroz Crnu Goru. On objašnjava kakvu štetu može da prouzrokuje skidanje tegova.
- Kontaktna mreža je pod tegovima zategnuta, i pod naponom od 25 kV. Kada se ti tegovi skinu, kontaktno uže se opušta, dolazi do kidanja mreže odnosno lomljenja pantografa- koji služi kao veza sa lokomotivom. To je izuzetno opasno jer neko može da nastrada, a u slučaju većih kvarova može doći i do višesatnog zastoja željezničkog saobraćaja. Ukoliko bi voz naišao na mrežu sa koje su skinuti tegovi šteta bi bila i do deset hiljada eura, kaže sagovornik Portala Analitika.
Kvar se uglavnom uoči i tek nakon toga preventivno djeluje tokom redovnih terenskih obilazaka.
- Ne postoje tehnički pokazatelji da se mreža opustila, odnosno ne možemo znati da je neko pokrao tegove osim kada bi eventualno došlo do kratkog spoja. Kvar se uglavnom konstatuje rutinskim kontrolama ekipa na terenu, kaže Stijepović i naglašava da je nemoguće detaljno prekontrolisati svaki dio pruge, pa se dešava da se oku čuvara, naročito noću kada je smanjena vidljivost i potkrade koji lopov.
Ni pojačana zaštita ne sprječava lopove: Da bi smanjili broj krađa, ekipe Željezničke infrastrukture pojačale su zaštitu, ipak, dovitljive kradljivce ni to nije spriječilo u njihovom naumu. Inače, na jednom zateznom stubu ima po 20 tegova, koji se postavljaju na krajevima zateznih polja u razmaku od 1600 metara.
- Varili smo tegove da bi otežali njihovo skidanje, ali ni to nije imalo efekta. To im izgleda nije nikakva prepreka, koriste se sa brusilicama ili nekim težim čekićem da bi ih skinuli, kaže Stijepović.
- Pretpostavljamo da se ovi tegovi prodaju otkupljivačima metala ili u teretanama gdje se upotrebljavaju za regulisanje težine na spravama za vježbanje. Ako računate da je otkupna cijena željeza 20 centi po kilogramu, to znači da za teg od 25 kilograma dobijaju pet eura, pojašnjava Stijepović i dodaje da je nabavna cijena tih tegova mnogo veća- i to 35 eura.
U ŽICG-u su uputili apel proizvođačima sekundarnih sirovina, ali i građanima da prijave policiji svaki pokušaj prodaje tegova. Ipak, sagovornici Portala Analitika zaključuju da bi mnogo efektnije bilo kada bi nadležni pooštrili kaznenu politiku, i prekršioce strožije sankcionisali jer su ljudski životi ipak- najvažniji.
Ana Uglik
