Neophodno je dodatno unaprijediti transportnu infrastrukturu i povećati efikasnost logističkih koridora da bi sektor logistike i špedicije ostvario očekivane rezultate u 2026. godini, navodi u intervjuu Glasniku je Darko Globarević, predsjednik Odbora udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore.
„Prioritet ostaje modernizacija drumskih i željezničkih pravaca, bolja povezanost sa regionalnim tržištima i jačanje intermodalnog transporta, što bi značajno smanjilo vrijeme operacija i troškove međunarodnih tokova. Jednako važan zadatak je nastavak pojednostavljivanja regulatornog okvira i dosljedna primjena digitalnih procedura, kako bi se smanjile administrativne barijere koje usporavaju uvoz i izvoz”, rekao je Globarević.
Gospodine Globareviću, molimo da za naš časopis sumirate utiske o 2025. godini iz vizure logistike i špedicije.
Globarević: Sektor logistike i špedicije i dalje zauzima centralno mjesto u razvoju savremenih privreda, a poslovna 2025. godina to je posebno potvrdila. Logistika više nije samo operativna podrška, već strateški faktor koji utiče na konkurentnost, stabilnost i prilagodljivost ukupne privrede. Poslovna 2025. godina bila je izrazito dinamična i zahtjevna za sektor logistike i špedicije, prije svega zbog intenzivnih globalnih promjena i snažne potrebe za prilagođavanjem evropskim standardima. Ubrzan rast e-trgovine i digitalnih servisa povećao je očekivanja korisnika, što je od kompanija zahtijevalo viši nivo efikasnosti, bržu komunikaciju i preciznije planiranje logističkih procesa.
Istovremeno, sektoru je dodatne izazove stvarala sezonska opterećenost tokom ljetnje turističke sezone, kada povećan promet na granicama dovodi do dužih zadržavanja, većih troškova i otežanog upravljanja robnim tokovima. Dugoročno, najveći problem ostaje nedovoljno razvijena i zastarjela transportna infrastruktura, ograničeni kapaciteti drumskih saobraćajnica, nedovoljno modernizovana željeznička mreža i administrativne barijere koje usporavaju carinske postupke. Složenost procedura, česte izmjene propisa, potreba za brojnim analizama i nedostatak adekvatno obučenog kadra dodatno utiču na efikasnost i konkurentnost privrede.
Kakvim ocjenjujete doprinos Odbora/Komore njihovom rješavanju?
Globarević: Doprinos Odbora udruženja špeditera i Privredne komore Crne Gore u 2025. godini bio je izuzetno značajan, posebno u kontekstu zahtjevnih promjena kroz koje sektor prolazi. Kontinuiran dijalog sa Upravom carina i drugim nadležnim institucijama omogućio je da se pravovremeno identifikuju problemi u praksi i da se predlažu konkretna, izvodljiva rješenja. Odbor je tokom godine redovno inicirao razmatranje prioriteta privrede, ukazivao na sezonske izazove, infrastrukturna ograničenja i administrativne barijere, čime je stvoren prostor da se brojne procedure unaprijede ili učine efikasnijim.
Posebno se ističe uloga Komore u procesu uvođenja novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS), koji predstavlja jedan od najkompleksnijih reformskih koraka u carinskom poslovanju. Kroz organizaciju obuka, radionica i stručnih konsultacija, privredni subjekti su dobili jasne smjernice o novim obavezama i procedurama, što je značajno olakšalo proces prelaska na digitalizovane carinske tokove. Time je smanjen rizik od zastoja u poslovanju i obezbijeđena veća usklađenost sa evropskim standardima.
Važan doprinos predstavlja i kontinuirana edukacija kadrova, razmjena iskustava unutar sektora i otvaranje prostora za bolje razumijevanje zahtjeva modernih logističkih lanaca. Kroz aktivnu saradnju, Komora je uspjela da poveže privredne subjekte i institucije, što je doprinijelo stabilnijem poslovnom okruženju i većoj pripremljenosti kompanija da odgovore na izazove tržišta.
Kakva su Vaša očekivanja od poslovne 2026. godine? Šta je potrebno uraditi kako bi se ostvarili što bolji rezultati?
Globarević: Od poslovne 2026. godine očekujemo stabilnije okruženje i jasnije efekte započetih reformi u oblasti digitalizacije, carinskih procedura i uređenja logističkog sistema. Primjena novih tehnoloških rješenja, kao i puna operativnost elektronskih platformi, trebalo bi da omogući brži protok informacija, smanjenje administrativnih opterećenja i veći stepen transparentnosti u realizaciji spoljnotrgovinskih poslova. To će privrednim subjektima omogućiti efikasnije planiranje i preciznije upravljanje troškovima, što je jedan od ključnih preduslova za jačanje konkurentnosti.
Da bi sektor ostvario očekivane rezultate, neophodno je dodatno unaprijediti transportnu infrastrukturu i povećati efikasnost logističkih koridora. Prioritet ostaje modernizacija drumskih i željezničkih pravaca, bolja povezanost sa regionalnim tržištima i jačanje intermodalnog transporta, što bi značajno smanjilo vrijeme operacija i troškove međunarodnih tokova. Jednako važan zadatak je nastavak pojednostavljivanja regulatornog okvira i dosljedna primjena digitalnih procedura, kako bi se smanjile administrativne barijere koje usporavaju uvoz i izvoz.
Posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na razvoj ljudskih resursa. Brze tehnološke i proceduralne promjene zahtijevaju kontinuiranu edukaciju kadrova i jačanje stručnih kompetencija u oblasti logistike, špedicije i carinskog poslovanja. Investiranje u znanje je, dugoročno gledano, jednako važno kao i ulaganje u infrastrukturu, jer omogućava da privreda zaista iskoristi mogućnosti koje digitalizacija pruža.
Ocjenjujem da je u 2026. godini neophodna racionalizacija broja zaposlenih u državnoj administraciji, što bi imalo pozitivan efekat na konkurentnost i uslove poslovanja privrede. Takva mjera bi doprinijela efikasnijem radu državnih organa, istovremeno oslobađajući dodatnu radnu snagu za tržište privrede, što bi se odrazilo na unapređenje kvaliteta i obima rada u realnom sektoru i time doprinelo stabilnijem rastu budžetskih prihoda.
Ako se reforme budu realizovale koordinisano, uz kvalitetan dijalog institucija i privrede, 2026. godina može donijeti značajan iskorak u unapređenju efikasnosti čitavog lanca snabdijevanja. Time bi sektor logistike i špedicije dodatno potvrdio svoju ulogu jednog od ključnih pokretača ekonomskog razvoja, doprinoseći stabilnijem i predvidivijem poslovnom ambijentu i većoj konkurentnosti Crne Gore na regionalnom i međunarodnom tržištu.
