Petar II Petrović Njegoš je u svakom vremenu jako bitna figura za državni, kulturni i nacionalni identitet u okviru kojeg se dešavaju različite upotrebe i zloupotrebe svih okolnosti njegovog života i djela - poručio je producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović.
On je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, podvukao da je ključno pitanje prilazimo li mu iz savremenosti ili smo zarobljenici konteksta koji je, kad je Njegoš u pitanju, prilično patrijarhalan i tradicionalan.
“Imamo omeđivanje ili nacionalističku upotrebu Njegoša u različitim kontekstima, ne samo srpskog nacionalizma - već imamo i različite narative u okviru dijela političke elite koja Njegoša i njegovo djelo osporava i daje mu određena tumačenja koja su prilično neprirodna, odnosno daleka od onoga što je samo djelo”, rekao je Ljumović.
Njegoš je, kaže on, na tragu svih velikih svjetskih umova.
“Šekspir, Gete i Puškin su ozračje globalne i univerzalne kulture i civilizacije, a Njegoš je dio tog miljea i te vrijednosti. Teško ćemo pronaći primjere koji svjedoče da o njima postoje narativi i pitanja koja mi upućujemo kada je Njegoševo djelo u pitanju”, naveo je Ljumović.
Plaši se, kako je rekao, da sve što radi akademska zajednica, umjetnici, emancipovana javnost ili svi koji se ozbiljno bave njegovim djelom, zapravo ne dopire do djelova političkih elita i entiteta koji opstaju nazloupotrebi njegovog djela.
“Ključno pitanje je kada će te političke elite i drugi elementi društva prestati da se bave na taj način njegovim djelom i da šalju opasne političke poruke i kada će izaći iz diskursa surove tradicije ili pozivanja na tradiciju koja je vrlo upitna. Obrt je u tome da Njegošu prilazimo sa znanjima i alatima duha savremenosti, a to podrazumijeva odgovornost. Ako govorimo danas o interkulturalizmu, multikulturalizmu, melanholiji, feminizmu, to su sigurno nijesu bili pojmovi i politike koje su u doba života Njegoša, ili u daljem vremenu o kojem je pisao, bile teme ili bile metode kojima smo posmatrali svijet oko sebe i donosili odluke da govorimo o nekim civilizacijskim promjenama”, istakao je Ljumović.
No, kako je dodao, pitanje je koliko je dio političke elite spreman da preuzme duh savremenosti da bi onda prihvatio i odgovornost.
Upitno postupanje po osporenoj odluci
Ljumović je, osvrnuvši se na to što je Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG) predložio Skupštini da ga razriješi funkcije u tom tijelu, poručio da je upitno može li bilo koja instanca da postupa po odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) koja se, nakon što je njegov advokat osporio, sada nalazi pred Upravnim sudom.
“Nijesam bio sklon da govorim o tome u javnosti cijeneći okolnost da odluka ASK osporena pred Upravnim sudom i čeka se odluka. Upravni sud je taj koji će je potvrditi ili osporiti. To je za mene jedna kampanja,aodluka ASK-a je nezakonita”, decidan je Ljumović.
U odluci ASK-a je navedeno da jeLjumović bio u ulozi partijskog funkcionera iako je tokom kandidature dostavio svu potrebnu dokumentaciju nadležnom skupštinskom odboru - sa ovjerenom potvrdom Demokratske partije socijalista (DPS) da nikada nije bio član niti funkcioner te stranke.
“Ako govorimo o stručnom, profesionalnom angažmanu u oblasti kulture, kulturnih politika, umjetničke produkcije, teme kojima se ja bavim je zapravo djelovanje koje sam ja imao u različitim stručnim komisijama, tijelima, na lokalnom, nacionalnom nivou, međunarodnom, a i političkogjednog subjekta - Demokratske partije socijalista i te njihove komisije. ASK je to prepoznao kao drugu partijsku funkciju, šta god to značilo”, naveo je Ljumović.
Nove političke teorije
U prvom reagovanju je, kako je podsjetio, postavio hipotetičko pitanje je li ASK tom odlukom dao doprinos nekim novim političkim teorijama - da više nije bitno jesi li član nekog političkog subjekta, već je dovoljno da vas neko tamo zamisli.
“Mislim da su oni zamislili tu situaciju, iskoristili taj element da bi zapravo u ušli u jednu kampanju i lišili Savjet mogućnosti kritičkog dijaloga i određenih pitanja i svih onih zakonskih elemenata koji članovi i članice Savjeta upućuju - što je i njihova uloga unutar tog važnog tijela nacionalnog Javnog servisa. Javni servis je u svakom društvu i kulturi jako bitan element društva”, naglasio je Ljumović.
Na pitanje novinara Televizije Ezašto Savjet ne postupa po pravosnažnim presudama kojima je utvrđeno da je Boris Raonić na čelu Javnog servisa došao na nezakonit način, Ljumović kaže da su možda izgubljeni u prevodu.
“Radi se o selektivnom postupku, iako je princip jednakosti suština Javnog servisa, kako u menadžerisanju, tako i u onome što se vidi kroz program, ali i kroz same ljude koji čine tu instituciju. Sama ideja Javnog interesa je vrlo upitna čim ste vi u selektivnim procesima, različitim pristupima u određenim okvirima... Onda to proizvodi niz sumnji i sama djelatnost Javnog servisa je duži vremenski period opterećena nizom pitanja koja se tiču i sudskih presuda”, rekao je Ljumović.
Dodaje i da je Savjet mehanizam koji garantuje ostvarenje standarda propisanih zakonom, jer se radi o jednoj od ključnih institucija društva koja bi trebalo da bude, vjeruje on, bolja i od samog društva.
“Imamo primjere kada su neki javni servisi nadilazili trenutni okvir i nametnuli ideju standarda koja nije samo program, mada se to kroz program najbolje može čitati i analizirati”, zaključio je Ljumović.
