Ipak, dodaje on, u Crnoj Gori danas imamo društvene anomalije da se osnivaju političke partije čija politika negira Crnu Goru a koje čine vlast u nekoliko gradova.
„Zbog tih društvenih anomalija čovjek treba da se zapita kako smo od 13. jula '41, antifašizma, socijalizma i bratstva i jedinstva došli do toga da danas u nekim gradovima Crne Gore imamo ljude koji niti priznaju himnu niti državne simbole, a kad ih zakon pozove na odgovornost kažu da doživljavaju progon kao u nacističkoj Njemačkoj“, rekao je Ljumović.
„Apsurdno je što pojedine partije koje osporavaju državnost Crne Gore, njenu kulturu, identitet i jezik pretenduju da budu dio vlasti. Oni moraju shvatiti da je 2006. godina iza nas i da se moraju okrenuti novoj Crnoj Gori, onoj koja je u EU”, smatra Ljumović.
On je pozvao gradske vlasti u Budvi i Tuzima da izvade crnogorske zastave i okite svoje opštine jer je, kako je rekao, danas najsvetiji dan za Crnu Goru.
Iz primjera ove dvije opštine možemo zaključiti da, kako je rakao, tekovine antifašizma u Crnoj Gori za nekog žive a za nekog ne.
„Antifašizam kao univerzalnu vrijednost danas u Crnoj Gori ne baštine svi što je tužno. Trinaestojulski ustanak bio je opštenarodni ustanak. Tada nije bilo podjela koje imamo danas. Jesu crnogorske podjele ružne – imamo iz 1918. bjelaše i zelenaše, iz Drugog svjetskog rata četnike i partizane a danas smo izdijeljeni na neke političke elite“, rekao je Ljumović.
Mladi u Crnoj Gori ,dodaje, ne razumiju značaj ovog datuma i ne vide vrijednosti koje proističu iz njega jer je zakazao obrazovni sistem.
„Istorija koja se uči u školama nije posvetila dovoljno pažnje 13. julu koji se učio svugdje jer je za cijelu Evropu i svijet bio prihvaćen kao jedan univerzalni sistem vrijednosti. Zato svi moramo biti svjesni da vrijednosti nastale 13. jula moraju da se održavaju i baštine i danas“, smatra Ljumović.
Naglašava da je veliki svjetski pisac Žan Pol Sartr trinaestojulski ustanak okarakterisao kao najveću vrijednost civilizacije 20. vijeka.
„Onda se pitamo, gdje smo mi došli kada je u 20. vijeku Crna Gora predstavljala jednu veliku istorijsku vrijednost. Tada je Crna Gora bila međunarodno prepoznata kao neko ko je ustao protiv okupatora porobljene Evrope. Postavlja se pitanje gdje je danas Crna Gora i ima li danas u Crnoj Gori takvog antifašizma i tih vrijednosti. Ja mislim da u nekom dijelu nema“, smatra Ljumović.
