Društvo

Pojedine poslanice ukazale na problem što su institucije, kako kažu, pune spornih visokoškolaca koji kupuju zvanje na fakultetima u regionu

Ljudi sa 50 ili 60 godina naprasno dobili diplome

Visokoškolci koji završe državne fakultete u zemljama Zapadnog Balkana ubuduće neće morati da plaćaju 100 eura da bi se njihova diploma priznala u državi iz koje dolaze. Izdavaće se i po kraćoj proceduri, za sedam dana, a sve to je propisano predloženim zakonom o potvrđivanju Sporazuma o priznavanju kvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja na Zapadnom Balkanu koji je Skupština juče usvojila.

Ljudi sa 50 ili 60 godina naprasno dobili diplome Foto: Pobjeda/M. Babović
PobjedaIzvor

Tokom diskusije određeni poslanici su pohvalili ovu inicijativu, ali i kritikovali činjenicu što u regionu postoje sumnjive diplome koje se kupuju. Poslanica Božena Jelušić rekla je da se na fakultetima štancuju diplome i bez problema priznaju u drugim zemljama. Kazala je da su naše institucije pune ljudi koji su naprasno u 50. ili 60. godini diplomirali. Te diplome su, prema njenim riječima, kupljene kao na ,,tuškoj pijaci“. Ogroman je broj takvih isprava i, prema riječima potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak, ima ih u parlamentu.

– Neznanje će skupo da nas košta. Pandemijski efekat je to dobilo. Čak se ljudi ne stide da kažu. Znamo i cifre – rekla je Bošnjak, poručujući ministru prosvjete da ne zna da li su spremni da se suoče sa ovim izazovom.

Poslanice su tražile od ministra Vojinovića da saopšti na koji način planiraju da identifikuju sumnjive fakultete. Vojinović je odgovorio da Ministarstvo ne može da kontroliše tuđe fakultete, te da se zna koje su ingerencije tog resora. Iznio je podatak da su podnijeli 60 krivičnih prijava kada je riječ o falsifikatu isprava.

Poslanik Branko Radulović navodio je primjere pojedinih fakulteta, poput nekog u Bosni i Hercegovini u kojima ,,i sami kažu da su to diplome koje su nadriljekari“. Nije dobio podatke od ministra prosvjete koliko je ljekara u Crnoj Gori koji su došli sa pojedinih spornih medicinskih fakulteta.

Kritikovao je masovno izdavanje diploma iza kojih ne stoji ni znanje. Rekao je i da je sramota ko su sve direktori agencija, savjeta, osnovnih i srednjih škola, da svako danas ima diplomu magistra ili doktora nauka. Negodovao je što se u crnogorski sistem ništa ne ulaže, što je slaba oprema, te da uspjesi, pored ostalog, dolaze samo zbog entuzijazma pojedinaca, a ne sistema, jer nemaju podršku.

– Kasno je da krenete u reforme… Mentor iz Kragujevca stotinu doktora nauka je ,,porodio“ za godinu. Mi smo na Tehnici imali jednog, dva magistra za četiri-pet godina. Ovo je priča za novu vladu. Možda ću ja biti u vrhu, pa ću to srediti – rekao je Radulović.

Ministar Vojinović mu je odgovorio, kada je u pitanju izbor direktora, ne može govoriti o potpunoj depolitizaciji obrazovnog sistema. Kazao je da bi volio da novi zakon, prema kojem će ih birati školski odbori, a ne ministri, donesu depolitizaciju, ali se ,,plaši da će u tom dijelu doći do neviđenih pritisaka na ljude koji predstavljaju Ministarstvo prosvjete“.

- Plašim se da taj zakon ne donese neke druge rezultate, da nastavimo u nekom starom sistemu gdje nije došlo do potpune depolitizacije. Priznajem, svi smo svjedoci, znamo zbog čega je to tako – kazao je Vojinović.

Poslanica Jelušić precizirala je da se sporazumom tretiraju samo diplome koje se dobijaju na državnim fakultetima, dodajući da je to dobar početni korak, ali da to ne znači da ako je ustanova državna da je automatski bolja od neke privatne. Navela je primjer da u Sjedinjenim Američkim Državama privatni fakulteti nose rejting i oni su na vrhu lista.

– Mi se pokazujemo kao oni koji kaskaju u trci koja je već počela. Ne smijemo dijeliti na privatno i državno, nego mjeriti kvalitet – rekla je ona.

Sporazim kojim se obezbjeđuje olakšano priznavanje diploma potpisalo je šest država Zapadnog Balkana - Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo.

,,Štancanje diploma za biro rada i to nikog ne zanima“

Poslanica Bošnjak komentarisala je u Skupštini da postoji problem što se Univerzitetu Crne Gore gleda kroz prste kada podnosi zahtjev za reakreditaciju studijskih programa i fakulteta. Otvore program, kako je objasnila, i to je za sva vremena – štancuju se diplome za biro rada i to nikoga ne zanima.

– Da ne kažem kako nema uslova na Tehničkim fakultetima, ne ulaže se u laboratorije... Ogromni su problemi – rekla je ona.

Portal Analitika