Predsjednik Donald Tramp zatražio je danas prekid izraelskih napada na Liban, te prekid napada Hezbolaha na Izrael.
"Ne bi trebalo više da bude izraelskih napada bilo gde u Libanu, ali takođe ne bi trebalo da bude napada bilo koje druge strane, uključujući Hezbolah, na Izrael", napisao je američki predsjednik na svojoj društvenoj mreži Truth social.
Izraelska vojska saopštila je danas da je započela napade na Bejrut i da gađa infrastrukturu militantne grupe Hezbolah.
Kancelarija premijera Izraela Benjamina Netanjahua saopštila je da su izraelski udari na Bejrut odgovor na napade Hezbolaha u sjevernom Izraelu, prenosi N1.
Tokom prošlosedmičnog napada Izraela na predgrađa Bejruta, Iran je odgovorio udarima na Izrael.
Teheran, saveznik Hezbolaha, insistirao je da svaki sporazum o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana mora da uključuje i prekid izraelskih udara u Libanu.
Hezbolah je ispalio rakete na Izrael 2. marta, dva dana nakon što su SAD i Izrael napali Iran.
Glavni iranski pregovarač i predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bagar Kalibaf izjavio je da izraelski napadi u južnom dijelu Bejruta pokazuju da SAD nemaju volju i kapacitet da sprovedu svoje obaveze.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u subotu da će SAD danas sa Iranom potpisati sporazum o okončanju rata na Bliskom istoku i da se odmah poslije toga predviđa otvoranje Ormuskog moreuza.
Tu informaciju Teheran nije potvrdio.
Nadolazeći samit G7 mogao bi biti održan u pravom trenutku za jačanje mirovnog sporazuma s Iranom, ali samo ako taj dogovor uključi i prekid vatre u Libanu, istakli su u subotu lideri Kanade i Irske.
Kanadski premijer Mark Karni, koji boravi u dvodnevnoj posjeti Dublinu, i njegov domaćin, irski premijer Mišel Martin, iznijeli su zajednički stav uoči Karnijevog odlaska na samit G7 u Francuskoj, gdje će se sastati i s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, piše „Politiko“.
Govoreći ispred kancelarije irskog premijera u Dublinu, Karni je rekao da je „ohrabren najnovijim dešavanjima“, misleći na promjenjive izglede za postizanje sporazuma između SAD-a i Irana. Istakao je mogućnost „trajnijeg prekida neprijateljstava“, dok je planirano učešće lidera Egipta, Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata ocijenio kao „pravovremeno“.
Međutim, Karni je naglasio da bi svaki kredibilan dogovor morao da uključi „širi prekid vatre, koji mora obuhvatiti i Liban“.
S tim se saglasio i Martin, čija je vlada oštro kritikovala Izrael, zbog čega je ta zemlja zatvorila svoje ambasade u Irskoj. Martin je rekao da je „izuzetno važno da Liban bude uključen u mirovni proces“ i da je „suverenitet Libana apsolutno ključan“.
Liban je posebno važan za Irsku, koja nije članica NATO-a, jer irski vojnici učestvuju u mirovnim misijama UN-a na jugu te zemlje. Od 1978. godine Irska je tamo izgubila 48 vojnika.
Karnijeva posjeta Irskoj dio je strategije jačanja veza Kanade s Evropom, kao protuteže tenzijama sa SAD-om pod Trampovom administracijom. Irska će uskoro postati još uticajniji partner jer 1. jula preuzima rotirajuće predsjedavanje Savjetom EU.
Posjeta se takođe vidi kao pokušaj jačanja političkog profila Karniја, bivšeg guvernera centralne banke koji je tek nešto više od godinu dana u parlamentu. Lična nota posjete biće izražena tokom obilaska sela u okrugu Mejо, odakle su njegovi djed i baka 1925. emigrirali u Kanadu.
Tokom zajedničke konferencije za medije, obojica lidera izbjegavala su kritike na račun Trampa. Nisu direktno pominjali SAD niti američkog predsjednika.
Na pitanja o ulozi Trampa u međunarodnim sukobima, davali su neodređene odgovore. Karni je čak priznao da je njegov odgovor bio „prilično zaobilazan“, dok je Martin, iako oprezan u kritikama, samo indirektno spomenuo američkog predsjednika, naglašavajući važnost poštovanja i granica moći.
