"Iznos studentskih kredita i stipendija godinama se nije mijenjao. On se sada kreće od 37 do 54 eura za kredite i 87 eura za stipendije. To znači da krediti trenutno imaju učešće oko 8% u minimalnoj zaradi, a stipendije oko 19%. Naš je predlog učešće kredita u minimalnoj zaradi od minimum 15% i učešće stipendija od minimum 30%, što znači kredit do oko 90 eura i stipendiju od najmanje 135 eura. To, prema našoj računici, zaista nije opterećenje koje država ne može da podnese".
Ona je dodala i da samo u studentskim domovima boravi preko 2000 studenata, koji dakle studiraju van mjesta stanovanja, čemu treba dodati i nemali broj studenata koji za te potrebe uzimaju u zakup stambene jedinice, te samim tim imaju značajne troškove.
"Svakako da, i pored ove studentske grupacije, koja ima značajne dodatne troškove, valja uzeti u obzir i one studente koji nemaju troškove te vrste, ali kao odrasli članovi domaćinstva imaju prohtjeve i obaveze koje najšečešće ne mogu ispunjavati traženjem zaposlenja, budući da obrazovni sistem Crne Gore podrazumijeva konstantno prisustvo predavanjima i periodične provjere znanja kroz tzv. kolokvijume", dodala je Lekić.
Ona je zaključila podacima da sve evropske zemlje imaju mehanizme finansijske podrške studentima, uključujući stipendije i kredite, a pojedine zemlje imaju čak poreske olakšice za studente koji rade ili za njihove porodice.
"Najniži iznosi finansijske podrške studentima evropskih zemalja često su dvostruko i veći od iznosa koje Crna Gora opredjeljuje za kredite i stipendije. Godišnji iznos stipendija u nemalom broju evropskih zemalja je preko 5000 godišnje, što znači i preko 400 eura mjesečno. Čak i kad se uzme u obzir razlika u prosječnoj plati između pomenutih država i Crne Gore, ostaje činjenica da su trenutni iznosi više nego nezadovoljavajući, čak i za crnogorske uslove. Ogroman korak je već napravljen kroz uvođenje besplatnih studija, ali u ovakvoj ekonomskoj situaciji, trenutni iznosi stipendija, a posebno kredita, su gotovo zanemarljivi", poručuje Lekić.
