Dio vojnika Vojske Crne Gore prije desetak dana zadužio je nove, vezene grbove za kape i beretke, a neki od njih bili su zaprepašćeni izgledom državnog simbola i javili su se Pobjedi ogorčeni i uvjereni da „neko namjerno unižava državu“.
Na fotografijama koje su nam dostavili, a kasnije se i naša ekipa na terenu uvjerila, primjećuje se da su vezeni grbovi zaista, najblaže rečeno, aljkavo i loše urađeni i neprimjereno da se takvi nađu na kapama i beretkama.
Iz Ministarstva odbrane Pobjedi je saopšteno da je ovaj vezeni grb „isporučen po Okvirnom sporazumu između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Turske, koju je predstavljala Privredna agencija Ministarstva nacionalne odbrane Republike Turske 'ASFAT'“.
"Predmetni sporazum potpisan je 7. avgusta 2018. godine i odnosi se na nabavku uniforme za potrebe Ministarstva odbrane Crne Gore, odnosno Vojske Crne Gore, za period od 2018. do 2022. godine", precizirali su oni.
Ističu i da su „svjesni nedostataka povezanih sa poteškoćama da se naš državni grb u maloj formi uradi tehnikom veza“.
"Međutim, s obzirom na to da je ovaj dio konkretno ponuđen od druge strane bez naknade, prihvatili smo ga kao prelazno rješenje, dok se ne izvrši nabavka redovnim putem. Isto tako, riječ je o manjim količinama", naveli su u odgovorima na naša pitanja.
Poručuju da će „grbovi na budućim oznakama biti urađeni prema vektorskoj formi, što će značajno unaprijediti njihov kvalitet, a ne prema metalnom modelu sa šapke, kako je bilo u ovom slučaju“.
Nezvaničan izvor Pobjede iz Ministarstva odbrane kaže da su ovi grbovi urađeni samo kao test i da je nove oznake zadužio „samo dio vojnika i polaznici vojnog kampa“.
Ističe da nema riječi o zamjeni oznaka i da su vojnicima podijeljene samo kao prelazno rješenje, jer na lageru više nije bilo metalnih.
Profesor Nikola Latković, grafički dizajner, za Pobjedu je rekao da, na osnovu fotografija koje smo mu proslijedili, jasno je da se radi o „primjeru oslanjanja na talenat digitalne mašine“.
"Mašini su dali sliku grba i nadali se najboljem, bez da tu mašinu usmjere što da radi s koncem", kazao je on.
Objašnjava da svaki materijal zahtijeva da se dizajn prilagodi.
"Ne možete različitim tehnologijama da postignete istu preciznost, detaljnost… Crnogorski grb je i te kako pun detalja i on je nezahvalan za umanjivanje, zbog čega se mora pribjegavati nekim kompromisima", dodaje naš sagovornik.
Kaže da se kao dizajner, nažalost, stalno susrijeće sa lošim zanatom, iako je jako važno da ta strana bude zadovoljena.
U konkretnom slučaju novog, vezenog grba koji su zadužili crnogorski vojnici i vojnikinje on naglašava da „ovaj primjerak zadovoljava blazon (opis grba p.a)“, odnosno to jeste crnogorski grb „zato što postoji dovoljno detalja koji se mogu pročitati“.
"E sad, da li je ovo dobar zanat – ne. Ovo je izuzetno loš zanat i o tome se radi. Izuzetno loša zanatska izrada. U heraldici se ne bavimo najsitnijim detaljima, bavimo se da li ono što piše u blazonu je prikazano, tako da su dozvoljena stilska odstupanja. U blazonu ne piše, na primjer, koliko krilo ima perja. Ako smo zadovoljili ono što piše u blazonu - to je crnogorski grb, nebitno koliko je detalja prikazano, ako su ključni detalji tu onda je to crnogorski grb. Heraldika, osim toga, ne prepoznaje nijanse boja – samo poznaje osnovne tonove", pojašnjava profesor Latković.
Ipak, kada se radi o državnim simbolima, kategoričan je on, mora se povesti računa.
"Ako je jedan heraldički artefakt državni simbol, to bi onda valjda trebalo da znači da bi se prema tom simbolu trebalo odnositi sa poštovanjem. Prema Zakonu o državnim simbolima ne mogu se koristiti primjerci grba koji su oštećeni, odnosno kojima nešto fali… Ovo se možda i graniči sa situacijom koja se može tumačiti i kao nepoštovanje grba", naglašava on, komentarišući nezadovoljstvo vojnika koji su nam se obratili.
A jedan od njih nam je kazao da se, kao vojnik Crne Gore, osjeća poniženo.
"Neko iz Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore ovo je morao da odobri. Oni ponižavaju crnogorski grb. Ništa im nije sveto", ogorčen je jedan od vojnika s kojim smo razgovarali.
Kaže da nema izbora i da će ovakv grb nositi, jer ako bi se pobunio plaši se odmazde.
Kako je to nekada izgledalo
Profesor Nikola Latković kaže za Pobjedu da su oni koji su radili novi grb za crnogorske vojnike i vojnikinje morali da pokažu mnogo više odgovornosti.
"Moglo je i moralo mnogo bolje. Imam u porodici kapu sa zlatovezom i kad pogledate taj zlatovez vidi se u njemu redukcija. To je bio grb Petrovića. Zlatovezac ga je radio za narodnu nošnju i redukovao ga je, ali to se tada radilo mnogo osvješćenije. Radile su zanatlije koje su znale što treba. U slučaju novog grba za Vojsku Crne Gore jasno je da je digitalizovanoj šivaćoj mašini data slika grba i ostavljeno joj je da se ona izbori sa tim. Što izađe, izašlo je", kaže Latković.
