“Zabrinutost je po mom mišljenju potpuno opravdana jer ni nakon pola godine od izbora nove Vlade nije uspospostavljena nova pregovaračka struktura. Dakle, ukoliko otvorite novi redizajnirani portal aktuelne Vlade možete vidjeti da osobe koje su bile dio pregovaračke strukture i dalje stoje kao kontakt osobe za ova, pa i druga pregovaračka poglavlja, što nije primjereno s obzirom da je manji dio pregovaračke strukture samostalno donio odluku da napusti te pozicije, a veći dio stručnjaka je revanšistički razriješen”, istakla je Marijana Laković Drašković.
Ova činjenica, ocjenjuje Laković Drasković, dovoljno govori o posvećenosti Vlade procesu evropskih integracija..
“Naglašavam da od realizacije privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24, u skladu sa novom metodologijom zavisi zatvaranje svih ostalih poglavlja. Medjutim i dalje ostaju izazovi koji se tiču bilansa ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou i pored konstatovanog napretka u istragama i krivičnom gonjenju”, kaže Laković Drašković.
U neformalnom dokumentu konstatuju se i izazovi kada je posrijedi sloboda medija, ali i izazovi uopste rada i posvecenosti resornih ministarstava zaduženih za ova dva poglavlja u obavljanju tekućih obaveza iz evropske agende.
“Suočavanje sa proslošću je jedna od ključnih oblasti iz poglavlja 23 koji su predmet interesovanja EK. S tim u vezi, EK kao i države članice su bili jasni u osudi skandalozne izjave aktuelnog ministra, što je notirano i u ovom izvjestaju”, pojašnjava Laković Drašković.
Očekivala je bivša pregovaračica za ključna poglavlja i da će iz Brisela ponovo spočitati da zakonodavne promjene, koje su od suštinskog značaja za uspjeh reforme u oblasti vladavine prava, moraju biti pripremljene u skladu sa evropskim standardima.
“Sigurna sam da je EK primijetila da ovo ministarstvo nije učestvovalo niti konsultovano kao resorno kada su radjene izmjene i dopune zakona o državnom tužilaštvu. Kada je ovaj zakon u pitanju EK skreće pažnju na činjenicu da izmjene trebaju biti uskladjene sa mišljenjem Venecijanske komisije, medjunarodnim standardima i najboljom praksom”, navodi Laković Drašković.
Sa druge strane, pojašnjava, pozitivno je ocijenjena međunarodna policijska saradnja, dok se kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala, konstatujei povećanje broja podnešenih krivičnih prijava Specijalnom državnom tužilaštvu od strane policije i to gotovo 100%. No, tu bi problem mogla predstavljati , kako smatra, nedavna reorganizacija u Upravi policije koja je dovela do razrješenja svih dosadašnjih pomoćnika direktora.
“Ipak, čini se da aktivnosti aktuelne Vlade opet mogu dovesti u pitanje članstvo u EGMONT grupi, jer je zbog reorganizacije opet došlo do administrativnog „demontiranja“, što se opet može pojaviti kao izazov kod članstva u ovom tijelu”, ističe Laković Drašković.
EGMONT grupa predstavlja platformu za bezbjednu razmjenu podataka i informacija značajnu za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Broji 166 članova, imedju kojih se razmjenjuju podaci na bezbjedan način, te ponovnim isključenjem iz ovog tijela Crna Gora bi bila uskraćena za informacije iz ovih veoma značajnih oblasti u kojima se očekuje ubjedljiviji bilans rezultata.
