Krajnje je vrijeme da institucije sistema pruže adekvatan odgovor kada su u pitanju rodno zasnovana ubistva žena. Uvođenjem femicida kao posebnog krivičnog djela dao bi se efikasniji i pravičniji pravosudni odgovor u konkretnim slučajevima, a takođe bi se obezbijedili adekvatni statistički podaci koji bi doprinijeli izradi kvalitetnih analiza i otkrivanju propusta koji dovode do rodno zasnovanih ubistava žena i djevojčica - kazala je advokatica Marijana Laković-Drašković.
Crnogorska javnost ostala je zatečena nedavnom presudom Višeg suda u Podgorici kojom je Dalibor Nikolić osuđen na 12 godina zatvora za ubistvo nevjenčane supruge Zimrite Nerde, koja je preminula od posljedica brutalnog nasilja kojem je bila izložena čak osam sati. Zimrita Nerda bila je trudna. Suprug je tukao osam sati pred njihovo troje maloljetne djece. Nije osuđen za ubistvo, već je tokom suđenja krivično djelo prekvalifikovano kao nasilje u porodici?!
Izmjene na čekanju
Sagovornica Pobjede smatra da bi uvođenje krivičnog djela femicid u značajnoj mjeri pomoglo smanjenju pravne nesigurnosti i mogućih propusta u kvalifikovanju krivičnih djela i kažnjavanju počinilaca.
- Još 2020. godine ukazala se potreba daljeg usklađivanja Krivičnog zakonika, jer su se pojavili problemi procesuiranja akta nasilja među praktičarima, te je, primarno, bilo potrebno jasno razgraničiti krivičnu od prekršajne odgovornosti. Krivični zakonik morao se usaglasiti i sa GREVIO preporukama, a bilo je potrebno i ujednačavanje raspona kazni na nivou cijelog Zakonika. Do danas, međutim, Ministarstvo pravde nije završilo rad na izmjenama ovog važnog zakonika i prijedlog nije upućen Skupštini na usvajanje, iako je prošlo više od tri godine i šest mjeseci od formiranja radne grupe - naglašava Laković-Drašković.
Kategorična je i da nezapamćen govor mržnje prema ženama koji je posljednjih godina evidentan na društvenim mrežama iziskuje hitnu potrebu izmjena Zakonika kojima bi se inkriminisao svaki rodno zasnovan govor mržnje, odnosno rodno zasnovano nasilje u internet prostoru.
- Kada govorimo o femicidu govorimo o najdrastičnijem obliku nasilja nad ženama. Većina ubistava žena i djevojčica u svijetu je rodno motivisana, a najčešće su žrtve iz porodičnih ili partnerskih odnosa. Femicid mora biti prepoznat u Krivičnom zakoniku - ističe Laković-Drašković.
Ona daje punu podršku „ženskim“ nevladinim organizacijama koje su prošle sedmice organizovale proteste u Podgorici - ispred zgrade Vlade i u Nikšiću, ogorčene presudom za ubistvo Zimrite Nerde.
- Svi moramo da preduzmemo koliko je u našoj moći da se ne ponove Šejla, Zimrita i ne znamo koliko još žena i djevojčica u Crnoj Gori koje su bile žrtve femicida ili pokušaja femicida, a koji su kvalifikovani kao nasilje u porodici ili koje to nijesu prijavile - dodaje Laković-Drašković.
Ocjenjuje da su u Crnoj Gori posljednjih nekoliko godina ljudska prava, a posebno prava žena i djevojčica bila u sjenci političkih zbivanja.
- Izuzev „ženskih“ nevladinih organizacija koje se bave pravima, odnosno zaštitom žrtve, institucionalna zaštita je na veoma niskom nivou - upozorava sagovornica Pobjede.
Zakonodavni okvir
Objašnjava da kada je u pitanju zakonodavni okvir u odnosu na femicid Krivičnim zakonikom Crne Gore je inkriminisano nekoliko vrsta ubistava, među kojima je i teško ubistvo za koje je predviđena kazna od najmanje 10 godina ili „kazna dugotrajnog zatvora za onoga ko liši života člana svoje porodice ili porodične zajednice kojeg je prethodno zlostavljao“.
Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, navodi Laković-Drašković, članom 220 stav 4 propisana je kazna zatvora od tri do 12 godina ako je usljed nasilja u porodici nastupila smrt člana porodice, kao kvalifikovanog oblika ovog krivičnog djela.
Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, kaže ona, data je i definicija nasilja u porodici, a takođe ovim zakonom je propisano i nekoliko vrsta zaštitnih mjera koje se mogu izreći počiniocima nasilja.
- Izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore 2017. godine, a u cilju usaglašavanja sa međunarodnim standardima, preporukama ugovornih tijela Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija, kao i usklađivanjima zbog potreba prakse propisana su krivična djela proganjanje, sakaćenje ženskih genitalija i prinudna sterilizacija - podsjetila je ona.
Sve ove izmjene i dopune zakonskih akata, međutim, kako svjedočimo, nijesu bile dovoljne da pravosudne institucije i organi gonjenja posegnu za najoštrijim mjerama i kaznama prema nasilnicima, već, kako svjedoči i presuda za ubistvo Zimrite Nerde, gotovo uvijek, pa čak i kada se radi o ovako brutalnom aktu nasilja, oni budu okrivljeni ili osuđeni za krivično djelo koje apsolutno ne odgovara posljedicama njihovog zločina.
Pravosudna praksa
- Osim edukacije nosilaca pravosudnih funkcija na temu rodne ravnopravnosti i primjene Istanbulske konvencije koju organizuje Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, smatram neophodnim da Vrhovni sud i Vrhovno državno tužilaštvo moraju da izrade smjernice za postupanje sudija i državnih tužilaca u slučajevima femicida i pokušaja femicida, kako bi se dao adekvatan, odnosno efikasniji i pravičniji pravosudni odgovor. Smjernice bi obezbijedile bolje razumijevanje femicida, kao i riješile pitanja odmjeravanja kazne - smatra Laković-Drašković.
U pravosuđu, dodaje ona, problematično je i to što nedostaju statistički podaci koji su neophodni za izradu kvalitetnih analiza.
– Kvalitetno praćenje i analiziranje predmeta femicida je gotovo nemoguće. Specijalna izvjestiteljka UN o nasilju nad ženama dala je preporuku Crnoj Gori da se uspostavi mehanizam prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanje propusta koji dovode do rodno zasnovanih ubistava žena, koju bi Crna Gora trebalo da poštuje. Ova preporuka data je i ostalim zemljama Zapadnog Balkana – kaže Laković-Drašković.
Kategorična je da Vlada mora da održava redovne sastanke sa ženskim nevladinim organizacijama i stručnjacima/kinjama za prava žena i prihvati njihove konstruktivne prijedloge.
– Treba da uvaže zahtjeve i prijedloge koje su predstavnice ovih organizacija iznijele na protestima prošle sedmice, a posebno da se uspostavi jasan sistem odgovornosti kada su u pitanju institucije koje se bave nasiljem u porodici – zaključila je Laković-Drašković.
Vlastima je sa protesta prošle sedmice poručeno da okupljeni poštuju podjelu vlasti i podržavaju nezavisnost pravosuđa, ali da je jasno da iza pojedinačnih presuda stoji sistem koji ne čuva i ne vrednuje živote žena i onemogućava zaštitu i pristup pravdi.
Premijeru Milojku Spajiću dostavljeno je pismo sa zahtjevima, u kojem je, pored ostalog, ukazano da se radi o strukturnoj diskriminaciji žena i manjku političke volje i spremnosti države da efikasno prevenira nasilje i da osigura zaštitu žrtava, uprkos preuzetim međunarodnim obavezama.
– Zahtijevamo efikasan i proaktivan sistem koji će spriječiti nasilje i zaštititi žrtve! Za njegovo uspostavljanje je potrebna jasna politička volja, posvećenost - koju očekujemo od Vas i ostalih predstavnika Vlade Crne Gore. Mi znamo kako do takvog sistema i nećemo odustati dok ga država ne uspostavi – poručeno je u pismu premijeru Spajiću u kojem su predložene i konkretne mjere.
Iz Uprave policije u subotu su saopštili Televiziji Crne Gore da je od početka godine u našoj zemlji registrovano čak 366 krivičnih djela koja se dovode u vezu s nasiljem u porodici.
