Zapadni Balkan, koji čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Kosovo i Srbija, predstavlja primjetan jaz na mapi članstva u EU u jugoistočnoj Evropi.
Iako je svaka od ovih država podnijela ili dobila status kandidata ili potencijalnog kandidata za članstvo u poslednje dvijr decenije nakon pada socijalističke federacije Jugoslavije 1992. godine, napredak u pristupanju je generalno bio spor.
„Vidim da je Evropska unija spremnija za Balkan nego Balkan za Evropsku uniju“, rekao je za CNBC prošlog mjeseca Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i zapadni Balkan.
Pristupanje bloku je rigorozan i često dugotrajan proces koji uključuje nekoliko faza pregovora i reformi kako bi se osiguralo da država kandidat ispunjava pravosudne, administrativne i ekonomske standarde EU.
Lajčak je rekao da su zemlje Zapadnog Balkana u prošlosti oklijevale da se istinski angažuju u takvim reformama jer „nisu vjerovale u pravu evropsku budućnost“ — ili da su mogle realno da ispune zahtjeve.
Ali sve se to promijenilo sa izbijanjem rata na pragu Evrope u februaru 2022.
Nekoliko dana nakon ruske invazije, Ukrajina, susjedna joj Moldavija i, ubrzo zatim, Gruzija su podnijele zahtev za status kandidata za članstvo u EU. Do kraja 2023. godine, EU je pokrenula pregovore o pridruživanju sa Ukrajinom i Moldavijom i dodijelila status kandidata Gruziji, dodajući zamah evropskom projektu i signalizirajući obnovljenu nadu za druge buduće članice.
„Ukrajina i Moldavija i Gruzija donijele su svježu energiju i posvećenost – nešto što je skoro izgubljeno na Balkanu“, rekao je Lajčak. „Sada je vrlo jasno da je Evropska unija ozbiljna" - dodao je.
Iako su Ukrajina, Moldavija i Gruzija izvan Zapadnog Balkana, Lajčak je rekao da napredak treba da podstakne region da krene naprijed u pregovorima o pristupanju. Pregovori se trenutno vode u svim zemljama osim Kosova, potencijalnog kandidata za članstvo, ali je Lajčak napomenuo da ta otvorenost možda neće trajati beskonačno.
„Voz je ovdje i voz će napustiti stanicu. Ako se ne ukrcaju, propustiće ogromnu istorijsku priliku“, rekao je on.
Ubrzano proširenje EU dolazi dok u vrijeme dok evropski blok nastoji da ojača svoju asertivnost s obzirom na ruski rat u Ukrajini i lomljenje svjetskog poretka predvođenog Sjedinjenim državama.
Lajčak je rekao da je zbog toga atmosfera u Briselu postala „političnija“ nego u prošlosti.
„Ranije se uvijek govorilo da proširenje znači proširenje oblasti u kojoj važe evropske vrijednosti i pravila. Sada se to više vidi geopolitički“, rekao je Lajčak.
„To nas čini jačima, čini nas većima, čini naše tržište većim. Dakle, manje je idealističko, a više je pragmatično".
Pojačani politički naglasak učinio je spoljnopolitičko usklađivanje kritičnijim nego ikad za proces pridruživanja, pri čemu je jedinstvo EU već uzdrmano, nepopustljivošću članice Mađarske. To bi se moglo pokazati kao prepreka za određene buduće članove.
Srbija, na primjer — najveća zemlja u regionu — glasno je osudila rusku invaziju na Ukrajinu, ali se opire uvođenju sankcija toj zemlji. Zaista, Beograd se često sukobljavao sa zapadnim saveznicima po pitanjima spoljne politike i nastavlja da održava bliske veze sa Rusijom i Kinom.
U međuvremenu, i Moskva i Peking su nastojali da ojačaju svoj ekonomski i politički uticaj na Zapadnom Balkanu u potencijalnom pokušaju da destabilizuju širi region.
Ipak, Lajčak insistira na tome da nijedna zemlja ne može da se takmiči sa Briselom u pogledu svojih investicionih i trgovinskih ponuda.
-Kredibilan proces proširenja je najbolji odgovor na bilo koje miješanje treće strane“, rekao je Lajčak.
