Kurti je na konferenciji za novinare u Prištini 18. septembra rekao da je Lajčak tokom posljednje runde dijaloga "imao jasan stav protiv Kosova generalno, a posebno protiv Sporazuma (o normalizaciji odnosa)".
Rekao je i da je njemu izgledalo kao da "postoji koordinacija" između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Lajčaka da se kreira "alternativni scenario u kome se polovina dogovora ne bi sprovela".
"Narednih dana ću svakako imati sastanke sa svim međunarodnim faktorima koji su prihvatili državu Kosovo i koji žele da nam pomognu i podrže nas u demokratskom državotvornom, društveno-ekonomskom razvoju, ali i sa međunarodnim priznanjima, a posebno oko normalizacije odnosa sa Srbijom. Sada imamo rješenje: to je Osnovni sporazum i de fakto međusobno priznanje", rekao je Kurti.
Na pitanje da li će tražiti da Lajčak bude smijenjen sa pozicije specijalnog izaslanika, Kurti je rekao da on izvještava Evropskoj komisiji, Evropskom savjetu i Evropskom parlamentu.
"Vjerujem da je ono što smo rekli posljednjih dana, a posebno danas, više nego dovoljno da on odgovara, (pred evropskim institucijama)", izjavio je Kurti.
Kurti je odbacio tvrdnje Brisela da nije prihvatio plan, te naveo da je na sastanku predložio i svoj "konkretan predlog". On je rekao da je njegov predlog implementacije sporazuma "inkluzivan", te da se svaki član treba primenjivati tako da ne blokira drugi.
S druge strane, Borelj je 14. septembra rekao da je Kurti prvo želio politički aspekt normalizacije, dok je Srbija željela da počne formiranje Zajednice.
Kurti je dodao da je od EU zatražio da ukaže da li je Srbija dostavila svoju verziju dokumenta o primjeni sporazuma, ali da mu je na kraju dat dokument od 19. jula, koji je odbačen na sastanku glavnih pregovarača.
On je rekao da je njegov predlog implementacije sporazuma "inkluzivan", te da se svaki član treba primjenjivati tako da ne blokira drugi.
Na pitanje šta će biti sa kaznenim mjerama EU prema Kosovu, Kurti je rekao da su se tenzije na sjeveru Kosova smanjile, da je Kosovo načinilo korake ka deeskalaciji, te da smatra da je to dovoljno da se ove mjere ukinu.
EU je za posljednju krizu na sjeveru Kosova odgovornost prebacila na Kurtijevu vladu i uvela privremene kaznene mjere u vidu privremene suspenzije rada na Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Takođe, suspendovano je prisustvo Kosova događajima na visokom nivou i bilateralne posjete.
Nakon ovog, kako se navodi u dokumentu, Srbija više ne bi insistirala na korišćenju fusnote ili učešću Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) u regionalnim forumima.
Slijede dalji koraci za priznanje kosovskih simbola od strane Srbije i finalizacija pregovora o statutu instrumenta samoupravljanja kosovskih Srba, ukidanje institucija Srbije na Kosovu i tako dalje.
Na samom kraju se predviđa pokretanje pregovora o pravno-obavezujućem sporazumu o sveobuhvatnoj normalizaciji.
Evropska unija je najavila konsultacije sa zemljama članicama i Sjedinjenim Američkim Državama o narednim koracima nakon posljednjih neuspješnih razgovora Kosova i Srbije.
Kurtija su upitali i da li će da zatraži da SAD interveniše u dijalogu, a on je rekao da su Vašington i Brisel zajedno u tom procesu.
"To nema nikakve veze sa SAD i EU. Ovdje imamo posla sa evropskim izaslanikom koji je iskrivio proces ne fokusirajući se na punu primjenu sporazuma, već dozvoljava da se kola stave ispred konja", rekao je Kurti aludirajući na Zajednicu opština sa srpskom većinom.
Naveo je da Lajčakovo posredovanje "jednostrano i nimalo korektno".
Kosovski premijer je rekao da je Vašingtonu, Berlinu, Parizu i Rimu 15. septembra uputio pisma u kojima ih je obavijestio o posljednjem sastanku u Briselu.
Govoreći o Zajednici opština sa srpskom većinom na Kosovu, Kurti je ponovio stav da ona "ne može biti preduslov za realizaciju sporazuma o normalizaciji odnosa" i istakao da ona može biti formirana samo u skladu sa Ustavom Kosova, odnosno da nema izvršna ovlašćenja.
Ukazao je i da u Sporazumu o normalizaciji odnosa postoji član deset i sedam, koji predviđaju implementaciju do sada postignutih dogovora i samomenadžiranje Srba na Kosovu.
To u praksi znači formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom, koja je dogovorena u okviru dijaloga 2013. i kosovskim Srbima bi trebala da obezbijedi veću autonomiju.
Međutim, kaže Kurti, dok Kosovo i Srbija ne usaglase stavove oko principa za formiranje Zajednice, nema smisla početi sa tim procesom.
"Mi ne možemo da pišemo tekst (statuta) ako nemamo dogovor o principima. Treba nam prvo duh pa onda slovo teksta. Ako žele izvršnu vlast, gdje će početi ta vlast, od moje Vlade ili opština? To nije u skladu sa Ustavom Kosovu", rekao je Kurti.
Na Kurtijevo obraćanje reagovala je Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koja ima podršku Beograda, uz navode da kosovski premijer ima "antisrpski stav", te da sprovodi aktivnosti "protiv srpskog naroda na Kosovu".
Kao primjer, pored ostalog, navode prisustvo specijalne jedinice policije Kosova na sjeveru, eksproprijaciju zemljišta na severu i nepoštovanje sporazuma o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom.
"Govori o demokratiji i vladavini prava, a sprovodi autokratiju i gazi sve pravne akte. Pa i danas umjesto da deeskalira situaciju, on nastavlja preko svojih poslušnika da podiže tenzije i ugrožava krhki mir kako bi prikrio fijasko svoje politike među svojim glasačima, a preko leđa srpskog naroda”, navode iz Srpske liste.
